Četiri godine kasnije u Eufrazijevoj bazilici: Kričavi crveni tepih (zasad) još nije uklonjen - kompleks čeka nastavak cjelovite obnove

Piše: Kristina Flegar

Prije nešto manje od četiri godine Parentium je izvještavao o buri negodovanja koju su kod dijela vjernika i drugih građana - posebno korisnika društvenih mreža, a zatim i kod stručne javnosti, izazvale kičaste preinake u Eufrazijevoj bazilici.

Unatoč činjenici da se radi o dijelu najbolje očuvanog ranokršćanskog kompleksa uopće, čiju je vrijednost prepoznao i UNESCO te ga je 1997. godine uvrstio na popis svjetske kulturne baštine, novi su „dekorativni“ elementi bili dodani bez prethodne konzultacije s konzervatorima i Ministarstvom kulture i medija.

Narušenom skladu neprocjenjivo vrijednog spomenika unutar povijesne jezgre Poreča svjedočili su i fotografirali ga i brojni poklonici kulturnog turizma.

Reagirao je tada Konzervatorski odjel u Puli na čelu s pročelnicom Lorellom Limoncin Toth, utvrdivši stanje na terenu, upozorivši Porečku i Pulsku biskupiju da sve treba vratiti u prvobitno stanje te zatraživši od Ministarstva kulture i medija inspekcijski nadzor. Biskupija je, pak, najavila da će u što skorijem roku ukloniti sporne elemente, što je većim dijelom i učinjeno.

Promptno su tada, kako su izvještavali mediji , od neprimjerenih neobaroknih drvenih paravana oslobođeni renesansna oltarna pala i antependij (jedan od najznačajnijih renesansnih elemenata u Hrvatskoj) - ukrasni zastor s izvezenim likovima na prednjem dijelu oltara, kojeg je 1451. godine od pozlaćenog srebra dao izraditi biskup Ivan Porečanin, kao i mramorna biskupska katedra koju je sredinom 6. stoljeća naručio biskup Eufrazije, a koja, s pripadajućom klupom za kler, čini jedini u cijelosti sačuvan primjer takve liturgijske opreme u funkciji na svijetu.

Do danas je, međutim, ostao veliki, kričavo crveni tepih koji prekriva originalni pod i nadgrobne spomenike, a dijelom je tapecirana i svećenička klupa.

Što se nakon reakcije javnosti i odjeka u medijima dogodilo, hoće li i kada tepih biti uklonjen te što su nadležni u ove četiri godine učinili po pitanju zaštite, ali i nastavka istraživanja i obnove kompleksa Eufrazijeve bazilike, pitali smo Lorellu Limoncin Toth, pročelnicu Konzervatorskog odjela u Puli .

- Dogodio se, zapravo, jedan status quo. Veći dio dodanih elemenata je odmah uklonjen, a tepih je zasad ostao. Mi smo pokrenuli inspekciji nadzor i on nije zaustavljen, iako se po tom pitanju zasad još ništa nije dogodilo, pa nije bilo ni sankcija. Naglašavam da naš cilj nije kažnjavanje, već zaštita iznimno vrijedne kulturne baštine i njena primjerena prezentacija javnosti. U međuvremenu je sve dodatno zakomplicirala pandemija koronavirusa. Mi s nestrpljenjem iščekujemo imenovanje novog biskupa (nakon što je lani u rujnu dr. Dražen Kutleša imenovan nadbiskupom koadjutorom splitsko-makarske nadbiskupije i apostolskim administratorom Crkve u Istri, papa Franjo bi trebao imenovati novog porečkog i pulskog biskupa, op.a.), a time i novu grupu predstavnika Porečke i Pulske biskupije s kojom ćemo kvalitetno, sveobuhvatno i dugoročno dogovarati nastavak istraživanja i obnove kompleksa Eufrazijeve bazilike na način adekvatan svjetskom spomeniku pod zaštitom UNESCO-a, kazala je Limoncin Toth.

Napomenula je da se kod takvih spomenika dobro zna način ponašanja i obaveza konzultiranja konzervatora prije svakog i najmanjeg zahvata. Tim više su je, stoga, prije četiri godine začudile intervencije u Eufrazijani bez da je itko od nadležnih o tome bio obaviješten.

Što se nastavka obnove tiče, podsjetila je da je prošlog ljeta svečano obilježen dovršetak cjelovitih građevinskih radova na zvoniku, u sklopu kojih su na njemu obavljena i dodatna konzervatorsko – restauratorska istraživanja. Projekt je financiralo Ministarstvo kulture i medija, uz sufinanciranje Porečke i Pulske biskupije i Istarske županije te uz potporu Grada Poreča.

Obznanjeno je tada da dovršetak radova na zvoniku predstavlja početak nastavka etapnog istraživanja i obnove cijelog kompleksa, koje vodi Hrvatski restauratorski zavod te da su u sljedećoj fazi planirani izrada cjelovite dokumentacije za obnovu krovišta krstionice, konzervatorsko-restauratorska istraživanja i izrada prijedloga radova na oltarnoj pregradi bazilike te preventivna zaštita i monitoring stanja zidnog oslika u staroj sakristiji.

Biskupiji Porečkoj i Pulskoj uputili smo e-mailom sljedeća pitanja: Koji su ranije postavljeni neprimjereni ukrasi dosad sve uklonjeni te kad će i na koji način biti uklonjen i preostali dio, u prvom redu veliki crveni tepih? Zašto prije ovih zahvata nije zatraženo mišljenje konzervatora i drugih stručnjaka te kako će se Porečka i Pulska biskupija u budućnosti ponašati u takvim slučajevima?

- Porečka i Pulska biskupija i Restauratorski zavod RH dogovorili su suradnju u svezi cjelovite obnove Bazilike. Kako se može vidjeti, već je obnovljen zvonik. Budući da je već prije koju godinu dogovoren s Restauratorskim zavodom RH plan obnove Bazilike, namjeravalo se obnoviti i oltarski prostor te se tom prigodom mislilo urediti i promijeniti postojeće stanje. Zastoj u radovima nastao je zbog pandemije koronavirusa. Nadamo se da će do tih predviđenih radova doći što prije, stoji u odgovoru koji nam je promptno poslao kancelar mons. Sergije Jelenić .

A da će kričavi crveni tepih biti uklonjen što prije, nada se i očekuje i konzervator, povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor Ivan Matejčić , jedan od najboljih poznavatelja episkopalnog kompleksa Eufrazijane, koji je krajem 20. stoljeća vodio opsežne restauratorsko – konzervatorske radove i ključno doprinio njegovom uvrštenju pod pasku UNESCO-a.

– Ružni tepih umanjuje kulturno – povijesnu vrijednost Eufrazijane. Taj ishitreno i, vjerojatno, zbog neznanja i bez loših namjera uvedeni „ukras“, svojim agresivnim koloritom dominira, kvari cjelokupni dojam prezbiterija i onemogućuje kvalitetno fotografiranje mozaika. Osim toga, negira pošteni postupak restauratora koji su se između dva rata potrudili da prezbiterij ostane što je više moguće autentičan. Prekrivena je i mramorna prva stepenica synthronona – svećeničke klupe iz 6. stoljeća, jedine takve sačuvane u funkciji na svijetu. Obično se pod tepihom skrivaju neke neugodne stvari i stvarno je čudno da se to čini s tako vrijednim spomenicima pod zaštitom UNESCO-a, koje bi trebalo s ponosom pokazivati. No, možda čak i važnije od svega toga je da tepih onemogućuje otvaranje pomičnih okna radi kontrole najljepših ovdašnjih mozaika iz 5. stoljeća koji se nalaze u prezbiteriju, 80 centimetara ispod sadašnjeg poda, i pripadaju Predeufrazijani, upozorio je Matejčić.

Zaključio je da, srećom, ništa nije nepovratno uništeno, pohvalio je brigu i reakciju javnosti, ali i brzi „korak natrag“ Porečke i Pulske biskupije u nedavnom slučaju neprikladnog novog antependija glavnog oltara.

Ipak, skrenuo je pažnju na činjenicu da će uklanjanju zaostalog tepiha trebati pristupiti vrlo oprezno i, ako je on doista zalijepljen za mramorni pod, to će biti dosta komplicirani zahvat, jer postoji opasnost od oštećenja, a oštećenje spomenika je kazneno djelo. U cijeloj toj situaciji, Matejčić smatra da je veća odgovornost na konzervatorima, odnosno službi za zaštitu spomenika, nego na Crkvi.

- Svećenici imaju svoju specifičnu ulogu, edukaciju i misiju. Njima je bitna liturgija, sveta misa, duhovna i vjerska funkcija Eufrazijeve bazilike. Služba za zaštitu spomenika bi trebala svakodnevno biti prisutna, integrirana s njima i njihov prijatelj, kako bi zajedno skrbili o vrijednim spomenicima, štitili ih, obnavljali i prevenirali ovakve događaje, poručio je.