Zvjezdarnica Tičan: Astro Night za široku publiku

Veselo smo krenuli iz Poreča ka Zvjezdarnici na Tičanu dok su nas pratile kapi kiše zaostale nakon pljuska. Činilo se kako bi se moglo razvedriti, jer je za široku publiku najvažniji dio Astro večeri gledanje zvijezda teleskopom na travnjaku ispred Zvjezdarnice. I stvarno, već nakon desetak minuta počela se pomaljati duga. U nekoliko minuta dobila je aureolu svoga odsjaja, a intenzivne boje kao da su izvirale iz ceste koja se pred nama pružala. Slijedio je spektakl svjetla i oblika. Duga je načinila kupolu koja se pružala pred nama, a sunce je posljednjim zrakama bacalo intenzivno svjetlo po krošnjama. Središte Nove Vasi činilo se kao filmska kulisa osvijetljena profesionalnim reflektorima. Kakav uvod za „svemirske priče“!

Nažalost, na Tičanu je kiša ponovno počela i baš je bila uporna. Pod kupolom se okupilo pedesetak odraslih ljudi i djece – ugodno je bilo unutra, baš kao pod nekom vrstom nadnaravne zaštite a na velikom ekranu blistale su zvijezde s fotografije pune intenzivnih boja. A onda je počelo i grmjeti. Korado Korlević odagnao je strah – „Ovdje smo u faradejevu kavezu, kupola je uzemljena“. Pogledao je u publiku i konstatirao da ima onih koji su već bili na Astro večeri, provjerio koliko je onih koji su prvi puta (a bilo ih je poprilično više) pa obećao predavanje koje će govoriti o onome što znanstvenici rade u Zvjezdarnici. Prva napomena bila je da iz Zvjezdarnice izlaze šarene fotografije kao ona koju smo promatrali na ekranu samo za kalendar, a da za potrebe posla snimaju monokromne fotografije u nizu.

One su temelj za projekt Spaceguard – Svemirska straža, koji su u Zvjezdarnici pokrenuli prije dvadesetak godina. Višnjanska Zvjezdarnica poznata je u čitavom svijetu po broju otkrivenih nebeskih tijela – više od 1.400, od kojih jedno nosi ime Višnjana a jedno je nazvano po Koradu. Ali, Korado i suradnici postavili su pitanje koliko nebeskih tijela treba otkriti i kakav cilj je pred tim poslom? Odgovor je bio kako treba učiniti zaokret. Zašto?

Ukratko, izrečeno jezikom koji razumije i „nona Fuma u Maštelićima“ (kako bi rekao moj nekadašnji urednik Robert Buršić) Korado je prikazao priču o asteroidima i kometima – nebeskim tijelima koja na njihovom nevjerojatno brzom putu kroz svemir mogu udariti u Zemlju, privučeni njenom gravitacijom.

Saznali smo da su udari normalna pojava ne samo na Zemlji nego i na drugim planetima Sunčevog sustava. U kraterima koje udari asteroida ostave na površini, nastaju jezera. Krateri su jezera, a Zemlja puna ožiljaka od tih udara a Korado je rekao da Sunčev sustav nalikuje velikoj streljani asteroida i kometa. Sada tičanska Zvjezdarnica zapravo obavlja potvrde otkrića opasnih asteroida koja bilježe vojne zvjezdarnice. „Naš posao je otkriti sve što leti između Zemlje i Mjeseca“, rekao je Korado. A posebnu pažnju prodaju tijelima promjera većeg d 140 metara, jer već ona mogu napraviti veliku štetu. Zvjezdarnica prati više od 36.000 potencijalno opasnih objekata i svrstava se među prvih pet zvjezdarnica u svijetu po rezultatima u tom poslu. Bili bi i bolji da su uspjeli prikupiti novac na svjetskoj razini, kako bi u orbitu Venere postavili sondu koja bi mogla u tri i pol mjeseca odraditi posao za koji teleskopima na Zemlji treba puno više vremena. Naime, meteori se mogu slikati samo po noći, osvijetljeno nebo ih skriva. Sonda vrijedna nešto više od 160 milijuna dolara nedostižna je znanstvenicima, dok jedan nogometni klub u Europi samo za transfere ima veći budžet. Ali, tako je to u dekadentnoj civilizaciji, konstatira Korlević. I dok tumači kako se višestoljetne legende, kao ona o nestanku Sodome i Gomore mogu protumačiti upravo udarima nebeskih tijela te kako je trenutačni paralelni prioritet Zvjezdarnice odgojiti novu generaciju znanstvenika kako bi nastavili započet posao, djeca iz gledališta hipnotizirana su slikama asteroida i drugim zanimljivim fotografijama te nestrpljivo čekaju kraj priče i početak akcije.

Iz kupole se prelazi u Zvjezdarnicu gdje će im Korado pokazati taj njihov super teleskop i odgovarati na pitanja. Natiskani jedni do drugih, neki roditelji pitaju isplati li se uložiti novac u kupnju amaterskog teleskopa i ostaju zatečeni Koradovim savjetom da ga izrade sami od kartona i naočala. Jednog dječaka jako brinu crne rupe, pita koliko su opasne, a odrasli se smiju na Koradov odgovor kako je za nas najopasnija crna rupa hrvatski Sabor. Mama izvodi uplakanog dječaka, razočaranog jer nije vidio zvijezde ni komete. Neutješno jeca. Veći dječaci izlaze kiselih izraza lica, ne usude se javno pokazati suze. Ali, tako je to u svijetu astronomije – Astro night je uvijek mračna, a ponekad i oblačna.