Zvane Črnja - velikan svog doba
Zvane Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. - Zagreb, 26. veljače 1991.)
U kultnoj oštariji Most, gdje je prije četrdesetak godina nastala pjesma Zvane Črnje "Na Moste pod Blzetom", u ponedjeljak uvečer održana je književna večer, hommage velikom istarskom i hrvatskom pjesniku, esejistu, feljtonistu, polemičaru, kritičaru, kulturologu - jednoj od najznačajnijih i najosebujnijih ličnosti istarske književne, kulturne i društvene scene druge polovice 20. stoljeća.
Kada se spominje Črnjino ime, prva je asocijacija velebna institucija, kažu čak kapitalno Črnjino ostvarenje - Čakavski sabor, koji je počeo s radom 1969. godine kao Sabor čakavskog pjesništva u Žminju. Profesorica Vilma Zohil Unukić, dugogodišnja tajnica Čakavskog sabora i jedna od osnivača ove institucije, kao i još dva člana delegacije žminjske Katedre, profesori Milica Kranjčić i Anđelko Pucić, prisjetili su se početaka, prvih susreta i okupljanja u Žminju.
Obnova Huma - najmanjega grada na svijetu, osnivanje Katedre Čakavskog sabora Roč te veličanstvena Črnjina ideja izgradnje Aleje glagoljaša vrijednosti su kojima je Črnja zadužio Buzeštinu, Roštinu i Humštinu. Svoja sjećanja na te bremenite godine i na Črnju kao velikog predvodnika i idejnog začetnika tih velikih projekata evocirao je Vladimir Pernić, predsjednik Katedre Čakavskog sabora Roč.
Kada se spominje Črnjino ime, prva je asocijacija velebna institucija, kažu čak kapitalno Črnjino ostvarenje - Čakavski sabor, koji je počeo s radom 1969. godine kao Sabor čakavskog pjesništva u Žminju. Profesorica Vilma Zohil Unukić, dugogodišnja tajnica Čakavskog sabora i jedna od osnivača ove institucije, kao i još dva člana delegacije žminjske Katedre, profesori Milica Kranjčić i Anđelko Pucić, prisjetili su se početaka, prvih susreta i okupljanja u Žminju.
Obnova Huma - najmanjega grada na svijetu, osnivanje Katedre Čakavskog sabora Roč te veličanstvena Črnjina ideja izgradnje Aleje glagoljaša vrijednosti su kojima je Črnja zadužio Buzeštinu, Roštinu i Humštinu. Svoja sjećanja na te bremenite godine i na Črnju kao velikog predvodnika i idejnog začetnika tih velikih projekata evocirao je Vladimir Pernić, predsjednik Katedre Čakavskog sabora Roč.
Odgovarajući potvrdno na pitanje gradi li se danas Čakavski sabor, nakon četrdeset godina, i dalje na temeljima koje je postavio Zvane Črnja, prof. dr. sc. Slavko Krajcar, predsjednik Čakavskog sabora, pohvalio se da danas imaju 30 katedri u pet županija.
- Prvi smo put ove godine prešli granice Hrvatske - primili smo u članstvo zajedničku katedru gradišćanskih Hrvata iz Mađarske i Austrije, rekao je Krajcar.
"Zvane Črnja - velikan svog doba" naziv je predavanja koje je u pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici u utorak održao mr. Boris Domagoj Biletić u povodu 20. obljetnice smrti tog autora i Mjeseca hrvatske knjige. Prije izlaganja nagrađivana pjesnikinja Nada Galant malobrojne je okupljene počastila Črnjinim stihovima, a Biletić je na početku predavanja kazao da mu je čast i hvala da može govoriti o Črnji.
- Osobno sam ga poznavao i surađivao s njim na ediciji "Istra kroz stoljeća". Imam lijepe uspomene na druženje i razgovore s njim. Prikupio sam i dosta njegove građe, koju sam fragmentarno objavio u Novoj Istri. Ono čime bi se netko trebao pozabaviti je i njegova knjižnica, koja sadrži sedam do osam tisuća knjiga, rekao je Biletić u uvodu predavanja.
- Prvi smo put ove godine prešli granice Hrvatske - primili smo u članstvo zajedničku katedru gradišćanskih Hrvata iz Mađarske i Austrije, rekao je Krajcar.
"Zvane Črnja - velikan svog doba" naziv je predavanja koje je u pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici u utorak održao mr. Boris Domagoj Biletić u povodu 20. obljetnice smrti tog autora i Mjeseca hrvatske knjige. Prije izlaganja nagrađivana pjesnikinja Nada Galant malobrojne je okupljene počastila Črnjinim stihovima, a Biletić je na početku predavanja kazao da mu je čast i hvala da može govoriti o Črnji.
- Osobno sam ga poznavao i surađivao s njim na ediciji "Istra kroz stoljeća". Imam lijepe uspomene na druženje i razgovore s njim. Prikupio sam i dosta njegove građe, koju sam fragmentarno objavio u Novoj Istri. Ono čime bi se netko trebao pozabaviti je i njegova knjižnica, koja sadrži sedam do osam tisuća knjiga, rekao je Biletić u uvodu predavanja.
Govorio je o Črnjinoj književnoj i kulturno-organizacijskoj karijeri te glavnim točkama njegovog života od 1920. do 1991. godine. Dotaknuo se i svih časopisa i novina koje je Črnja u svom životu uređivao te se najviše zadržao na njegovu pjesništvu te angažmanu i radu u Čakavskom saboru.
- Čakavski sabor, na čijem je čelu Črnja bio od 1969. do 1977. godine, epohalna je institucija za hrvatsku Istru, a on je tad poticao razne znanstvene skupove, kulturne priredbe pa i dugoročne programe. Upravo je taj Črnjin Čakavski sabor dao silan doprinos preporodu istarske kulturne scene, bio je to integracijski pokret koji mnogi kritičari nisu prepoznali, rekao je Biletić.
Za Črnjin umjetnički rad ustvrdio je da se potvrdio kao pjesnik i esejist, prozaik, dramaturg i odličan polemičar - drugim riječima intelektualac par excellence. (G. ČALIĆ ŠVERKO, B. VINCEK)
- Čakavski sabor, na čijem je čelu Črnja bio od 1969. do 1977. godine, epohalna je institucija za hrvatsku Istru, a on je tad poticao razne znanstvene skupove, kulturne priredbe pa i dugoročne programe. Upravo je taj Črnjin Čakavski sabor dao silan doprinos preporodu istarske kulturne scene, bio je to integracijski pokret koji mnogi kritičari nisu prepoznali, rekao je Biletić.
Za Črnjin umjetnički rad ustvrdio je da se potvrdio kao pjesnik i esejist, prozaik, dramaturg i odličan polemičar - drugim riječima intelektualac par excellence. (G. ČALIĆ ŠVERKO, B. VINCEK)
