Županije 2020. - imamo li hrabrosti za promjene?

Prošlog tjedna su na Forumu "Građani u fokusu – decentralizacija i lokalne razvojne politike" održanom u organizaciji Hrvatske zajednice županija, predstavljeni konkretni prijedlozi za reformu hrvatske regionalne samouprave. Prijedlog reforme u središte rasprave stavlja građanina, njegove potrebe i pravo na javnu uslugu, bez obzira iz kojeg dijela Hrvatske dolazio. Njezin cilj je spriječiti trenutnu pretjeranu koncentraciju u jedno ili nekoliko središta, pri čemu veliki dijelovi zemlje ostaju populacijski i gospodarski opustošeni.

Konkretne prijedloge za reformu na Forumu iznio je Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija i virovitičko-podravski župan, pojasnivši tako viziju hrvatskih županija u 2020. godini. „Hrvatske županije u 2020. godini vidim kao pokretače razvoja svog kraja, kao javna tijela u čijem fokusu su građani i čije probleme uspješno rješavaju. No, to možemo postići samo ako riješimo bauk zvan decentralizacija te provedemo reformu lokalne i regionalne samouprave“, naglasio je Tolušić.

Pogrešno je reformu započeti s teritorijalnim spajanjem, jer samo povezivanjem pet siromašnih neće odjednom postati bogati. Mora se krenuti od promjena u financijskim izvorima lokalnih jedinica te proširenjem njihove odgovornosti. Kao moguće varijante povećanja prihoda regionalnih jedinica istaknuti su prihodi od koncesija, zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta, porez na dobit te drugačija raspodjela prihoda od PDV-a.

Što se tiče odgovornosti koje su takve osnažene županije spremne odmah preuzeti na sebe, na Forumu je predložen prijenos poslova postojećih ureda državne uprave, uz racionalizaciju i povećanu učinkovitost. Nadalje, županije mogu u potpunosti preuzeti upravljanje školstvom i zdravstvom, uključujući i sustav plaća te kolektivnog pregovaranja. Decentralizirati se može i treba sustav socijalne skrbi, što uključuje prijenos i kontrolu u socijalnim pravima u prvom stupnju, uz daljnju reformu sustava socijalnih potpora. Prenijeti se mogu i poslovi u katastru i gruntovnici. Tim bi se potezom znatno poboljšala poduzetnička klima,a gospodarstvenici bi svu papirologiju mogli riješiti na jednom mjestu – osnaženoj županiji. Državu isto tako možda nije briga ili nema plan za brojnu imovinu koju ima u svom vlasništvu, ali županije nikad ne bi dopustile da se nešto što je u njihovom kraju uništava ili pak desetljećima propada. Županijskim preuzimanjem ovlasti od DUUDI-ja, imovinom građana Republike Hrvatske bi se bolje upravljalo.

„Županije bi ove javne usluge provodile jeftinije i učinkovitije od skupe središnje države. Ovo su strukturne reforme koje svi zazivaju. Decentralizacijom ćemo racionalizirati upravljanje s javnim novcem i povećati kvalitetu života građana. Imamo viziju za 2020. godinu, a vjerujem da postoji i hrabrost da se vizija ostvari“, dodao je završno Tolušić.

Hrvatska zajednica županija broji 20 županija i njihovih župana te Grad Zagreb koji, bez obzira na političku pripadnost, aktivno rade na promicanju ustroja regionalne samouprave te na poticanju i potpori ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka svih županija. Kroz Hrvatsku zajednicu županija žele komunicirati prema upravnim tijelima, izvršnoj vlasti i javnosti te ojačati sustav koji zajednički grade niz godina, a sve sa ciljem funkcionalne decentralizacije Republike Hrvatske. Predsjednik Hrvatske zajednice županija je župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić (HDZ), a potpredsjednik župan Varaždinske županije Predrag Štromar (HNS).