Žufić: sa čak 86 amandmana na 'strategiju inače zrelu za u kašetin'

Malo poduzetništvo kao osnova razvoja, Červar Porat i Peškera kao najvažniji projekti te izgradnja osnovne škole kao glavni strateški cilj sažetak su vrlo opsežnog priloga vijećnika Nezavisne liste Rodoljuba Kosića donošenju strategije gospodarskog razvoja kojeg su u vidu čak 86 amandmana uputili u proceduru na Gradsko vijeće.

-Strategija u obliku u kakvom je sada predložena savršena je za smještanje u kašetine, ali samo ako u njima ima dovoljno mjesta, rekao je Stevo Žufić novinarima aludirajući na neke ranije donesene i skupo i plaćene strategije koje nikad nisu zaživjele, poput gromoglasno najavljivanog i (pre)skupo plaćenog Master plana turizma čiji je rok upotrebe istekao 2013. a novi je već u planu i možda će ga za nekoliko milijuna kuna opet izrađivati ista tvrtka.

Podsjetimo, Strategija gospodarskog razvoja Poreča od 2015. do 2020. godine je dokument koji je na 23. sjednici porečkog gradskog vijeća stigao na prvo čitanje. Tijekom ljeta raspisane su e-konzultacije na koje su se građani mogli javiti sa svojim primjedbama i prijedlozima. Dokument je trenutno u drugom čitanju i uskoro ide Gradskom vijeću na usvajanje.

Nakon što su, kažu Kosićevi vijećnici, radnoj skupini zaduženoj za donošenje Strategije proslijedili tridesetak stranica materijala, primjedbi i prijedloga, od kojih je zanemariv broj bio i usvojen, sada su u zakonskom roku (6. studenog) podnijeli čak 86 amandmana.

Kao osnovnu zamjerku proceduri naveli su donošenje dokumenta u tajnosti, jer se u konzultacije usred turističke sezone nisu mogli uključiti oni zaposleni u turizmu, kakvih je kod nas većina. -Neki od njih nisu ni znali da donosimo za grad najvažniji strateški razvojni dokument, pa smatramo da je procedra bila neadekvatna, a u proces nisu uključeni mali gospodarstvenici niti drugi stručnjaci koji su trebali dati svoje mišljenje, rekao je Žufić, izrazivši žaljenje zbog izostanka šire javne rasprave uz koju bi dokument u konačnici bio bolji temeljni dokument na osnovu kojeg će se grad razvijati i o kojem su doslovno svi trebali neko vrijeme razgovarati kod kuće, u uredu, na kavi itd.

Među amandmanima Kosićeve liste najviše je prijedloga i inicijativa koje smo već čuli iz vijećničkih klupa, no, usprkos načelnoj suglasnosti vladajućih, nisu razmotrene niti realizirane.

Žufić je ponovio i podatke sa nekih ranijih presica, npr. ključni sintetički podatak o visini BDP-a koji je u Poreču u posljednjih 25 godina smanjen za čak 18 posto i duplo je veći u okolini sa kojom bismo se, misli Žufić, trebali uspoređivati, a to su Trst, Padova i drugi gradovi iz okruženja.

Podsjetio je na izuzetno loš trend zaposlenosti, pogotovo kod obrtnika, kao i na izrazito sezonski trend gospodarstva te zaostajanje Poreča kao turističke destinacije za konkurencijom.

Zbog toga je, kaže Žufić, strategiju razvoja i čitavu gospodarsku politiku potrebno usmjeriti na podršku i razvoj malog poduzetništva koje zapošljava dvostruko više radnika od velikog. -Ne treba brinuti o velikima, jer oni sasvim dobro brinu sami o sebi, a njihove se strategije definiraju u Beču i Čileu, rekao je Žufić, navevši kao strateški cilj podizanje kvalitete života i BDP-a sa aktualnh 15.900 na europski prosjek od 23.000 eura po glavi stanovnika.

To je, prema Kosićevoj listi, moguće postići izgradnjom javnih i društvenih sadržaja u skladu sa gospodarskim rastom, racionalizacijom ostale javne potrošnje (prvenstveno administracije), razvojem malog poduzetništva kao osnove gospodarskog razvoja. Poreč treba postati globalno prepoznatljiva destinacija sa cjelogodišnjim turističkim poslovanjem, a strategija bi trebela definirati i odgovarajuću organiziranu pomoć malom poduzetništvu u korištenju sredstava EU fondova kao jednoj od poluga budućeg razvoja. -Do sada se javni sektor bavio uglavnom svojim projektima, a poduzetnici su se borili sami. Potreban im je širi javni servis, rekao je Žufić.

Budući nije bilo vremena za nabrajanje svih amandmana, spomenuti su samo najvažniji gospodarski ciljevi koje bi, rekli su Kosićevi vijećnici, trebalo ugraditi u strategiju. Naselje Červar Porat potrebno je komunalno urediti i opremiti jer se radi o najvećem turističkom resursu kojeg je relativno lako moguće aktivirati uz relativno malo novaca, a ostvario bi veliki efekt po pitanju turističkog prometa, rasta zaposlenosti i BDP-a.

-Radi se valjda o jedinom naselju na planeti koje nema pristup javnim prometnicama, jer su na njih uknjiženi Plava laguna ili fantomski, već više od 20 godina nepostojeći pravni subjekti. Osim toga, Červar zadovoljava kriterije programa ruralnog razvoja, pa bi i iz poljoprivrednih fondova trebalo izvući sredstva, kaže Žufić.

Osim Peškere, tu je svakako i izgradnja poduzetničke zone u turizmu. Ona u Buićima je izgrađena za potrebe proizvodnje i trgovine, ali je neiskorištena, usprkos tome što je maksimalno opremljena. Postoje, kaže Žufić, deseci i stotine malih projekata za područje Saladinka-Sveti Martin, a postoji i urbanistički plan uređenja, ali je zonu potrebno aktivirati, dovesti infrastrukturu, inače nitko ne može pokretati svoje projekte. I tu se, misli Kosićeva lista, novac može osigurati iz europskih fondova za razvoj poduzetništva.

-Trebalo bi razvijati unutrašnjost Poreštine, jer turizam više nije samo uz more. Praktički cijela Istra je veliki turistički resurs koji čeka da bude iskorišten, kaže Žufić i predlaže izgradnju pet do deset novih malih obiteljskih kampova i drugim objektima. -Profit je u kampovima, a ne hotelima. Interes poduzetnika je velik, a kapital imaju vlasnici OPG-ova i zemljišta, za to nam ne treba Lukšić, kaže Žufić.

Preuzimanje: [dok1]