Zohil: Samo alternativni pristup za vrijeme ljetnih gužvi - Biskupija dobija kolni pristup s lungomarea

[slika1d]POREČ - Biskupija dobiva kolni pristup sa Šetališta dr. Ante Šonje, odnosno lungomarea. Radovi su počeli nedavno, a trebali bi biti gotovi za 20-ak dana, potvrdili su novinarima biskupijski ekonom mr. Lino Zohil, konzervator Ivan Matejčić, savjetnik u pulskom Konzervatorskom odjelu, i arhitekt Branko Orbanić, vlasnik tvrtke Kapitel iz Žminja.

- Pristup je inače omogućen sa suprotne strane, preko rive, Trga Marafor, Decumanusa i Carda Maximusa do Parka Jurja Dobrile. Biskup i djelatnici, koji ukupno imaju četiri automobila, te gosti biskupije po potrebi tuda prolaze i parkiraju isključivo u našem dvorištu, nikad na javnim površinama. Trenutno uređujemo zgradu bivšeg odmarališta Gradis, koju je porečka i pulska biskupija kupila prije nekoliko godina od jedne slovenske tvrtke i nalazi se do biskupskog ordinarijata, pa smo došli na ideju da bismo, u sklopu sanacije tog dijela gradskih zidina, postojeće stepenište s izlazom na lungomare mogli pretvoriti u kolni pristup dvorištu. Pristupili smo izradi sve potrebne dokumentacije, zatražili i dobili pozitivna mišljenja i od konzervatora i od Grada, arhitektica Drempetić je napravila studiju sanacije gradskih zidina, a inženjer Ružić statički izračun kojim je potvrđena mogućnost prolaska osobnih automobila tim dijelom, rekao je vlč. Zohil.

Na pitanje tko će sve automobilima prolaziti lungomareom i u kojem dijelu, istaknuo je da će to biti isključivo alternativni pristup koji će za vrijeme ljetnih gužvi koristiti djelatnici biskupije. »Nitko od nas ne misli taj prostor pretvoriti u prometnu ulicu, već će izvanredno u ljetnim mjesecima prolaz biti omogućen na 80-ak metara šetališta iz pravca talijanske škole do ulaza u biskupijsko dvorište. Time ćemo izbjeći vožnju kroz starogradske ulice, u kojima je tada velik broj šetača, terasa i štandova, pa smatramo da će ta solucija značiti najmanju smetnju za grad, građane i turiste«, napomenuo je Zohil.

[slika2d]Vezano za reakcije građana, od kojih su neki svoje mišljenje iskazali na jednom porečkom internet portalu, komentirao je da intencija biskupije nije nikome priskrbiti neku privilegiju te da osobno smatra da svakom građaninu koji ima osigurano parkirališno mjesto u starogradskoj jezgri treba omogućiti pristup mjestu stanovanja ili rada.

Matejčić je rekao da su konzervatori konstatirali da ova adaptacija neće oštetiti i umanjiti spomeničku vrijednost bedema, već je u njenom sklopu moguće popraviti njegove osobine na tom mjestu. Zato su napravili analize te izdali uvjete po kojima je kolni pristup moguće realizirati i to tek nakon zelenog svjetla gradskih službi, budući da je Grad nadležan za odluke o prometovanju i korištenju tog prostora. Kao član odbora za prostorno planiranje osobno je predložio da to savjetodavno tijelo porečkog poglavarstva i vijeća razmotri promjenu funkcije prolaza. Ocjena je bila pozitivna.

- Najbolje bi bilo da tamo nema nikakvog prolaza, ali on je postojao od ranije, što je vidljivo na fotografiji iz vremena Austro-Ugarske, komentirao je Matejčić. Postojeći izlaz sa stepenicama, koji je nastao kasnije, prigodom obnove i betoniranja kupališta, kad se tu već nalazilo slovensko odmaralište, po njegovim riječima je širok 15-ak metara, preuređenjem će biti sužen i drvenim vratima, koja će vjerojatno ugraditi, puno bolje uklopljen u cjelinu sjevernih gradskih zidina. Što se tiče korištenja lungomarea za prolaz vozilom, rekao je to već činjeno kamioncinom prigodom radova na Eufrazijani i biskupiji, što ne znači da se lungomare pretvara u obilaznicu starogradske jezgre. Drvenu rampu koju su iznad stepenica kraj talijanske škole postavili konzervatori i greškom je ostavili, a sad je koriste biciklisti i nesavjesni motociklisti, trebao bi zamijeniti diskretniji i kvalitetniji, trajni prijelaz.

Vezano za sam lungomare, čija je konstrukcija nastala 70-ih godina, Matejčić je naglasio da danas njegovu izgradnju konzervatori sigurno ne bi dozvolili, želeći sačuvati povijesnu sliku Poreča s bedemima iznad mora i grebena. »No, tada je vjerojatno bilo prisutno drugačije razmišljanje o baštini pa je i ta šetnica dokument jednog vremena«, zaključio je. Njegovo je mišljenje da je opravdano za biskupijski ordinarijat, s obzirom na njegovu ulogu, u slučaju potrebe omogućiti izvanredne uvjete prometovanja, kao što je to moguće, primjerice, za Općinski sud, policiju, vatrogasce, hitnu pomoć i inspekcijske službe u slučaju hitnih intervencija. Na to mu pravo daje i gradska odluka o uređenju prometa, u kojoj piše da su vozila svih navedenih službi, kao i korisnika javnih i privatnih parkirališta i garaža s posebnim rješenjem izuzeta od zabrane prometovanja pješačkom zonom.

K. FLEGAR