Željeznicom kroz Učku najranije 2015. godine

Iako se po predizbornim istupima pojedinih političara čini da će se željeznički tunel kroz Učku brzo početi graditi, državni planovi upućuju na suprotno - gradnja će još pričekati. Po pisanom odgovoru iz Ministarstva mora, razvitka, prometa i turizma, projekt gradnje tunela Učka, zajedno s prugom Matulji – Lupoglav i odvojkom za Trst, uvršten je u Nacionalni program željezničke infrastrukture koji će, u skladu s odredbama Zakona o željeznici, na jesen ući u proceduru donošenja u Hrvatskom saboru.

Ipak, da se ne bismo previše obradovali, Nacionalni program se donosi za razdoblje od 2008. do 2012. godine. Tunel Učka nije uvršten u taj dio programa, već u projekciju za iduće petogodišnje razdoblje. Za ovaj bi se tunel, po planovima resornog ministarstva, trebalo utrošiti oko 240 milijuna dolara, a mogao bi se naći u planu razvoja željezničke infrastrukture za razdoblje od 2013. do 2018. godine. To praktički znači da bi u idealnim uvjetima Istra mogla dobiti izravnu željezničku vezu s ostatkom Hrvatske tek sredinom idućeg desetljeća.

Blagi porast prometa

Na naša pitanja o sadašnjem obimu prometa na istarskim prugama, u nadležnom ministarstvu kažu da se na pruzi regionalnog značaja R 101 Buzet – Pazin – Pula broj putnika u posljednjih šest godina stabilizirao na oko 200 tisuća godišnje. Utovar i istovar robe na ovoj pruzi povećan je u proteklom razdoblju: utovar iznosi oko 70 tisuća tona, a istovar 86 tisuća. Na drugoj, lokalnoj pruzi L 215 Lupoglav – Raša prijevoz putnika se ne obavlja, a 2006. je obustavljen i utovar tereta. Na ovoj je pruzi lani istovareno svega 1.331 tonu tereta. Usporedbe radi, 2004. godine istovareno je oko 14 tisuća tona tereta i utovareno 8.000 tona.

Služba za korporativne komunikacije Hrvatskih željeznica precizirala je i da na lokalnim prugama u Istri voze dizelske motorne garniture manjih kapaciteta i niske energetske potrošnje. Promet je organiziran putem 17 lokalnih vlakova i dva pogranična vlaka na dan, a vozni red je prilagođen đacima i radnicima, koji putuju svaki dan. U HŽ-u kažu da fleksibilnom organizacijom prometa u posljednjih pet godina bilježe prosječni rast broja putnika za pet posto, što ukazuje da lokalni željeznički promet ima perspektivu.

Do Zagreba kombiniranim prijevozom

Na naše pitanje o mogućnosti ponovnog uvođenja nekad popularnog vlaka »Arena«, u HŽ-u kažu da je taj vlak prometovao u potpuno drugačijim političkim i gospodarskim okolnostima. Osamostaljenje Hrvatske i Slovenije utjecalo je na sve prometne sustave, a posebno željeznički. U novim okolnostima takav vlak naime ima obilježja međunarodnog prijevoza, što direktno opterećuje cijenu. U međuvremenu se razvio sustav autocesta, što je uvelike skratilo putovanje od Istre do Zagreba i željezničku vezu preko Slovenije i vremenski učinilo nekonkurentnom.

U HŽ-u smatraju da bi se nekadašnja željeznička veza Istre i središnje Hrvatske mogla uspostaviti samo djelomičnim financiranjem iz budžeta lokalne samouprave, što su svojedobno predlagale i Hrvatske željeznice. Služba za korporativne komunikacije HŽ-a napominje i da je Istra povezana s ostatkom zemlje kombiniranim prijevozom »vlak – autobus – vlak«, koji zbog povoljnih cijena i popusta posebno koriste studenti. Od Zagreba do Rijeke putnici mogu tako, s presjedanjem na autobus od Rijeke do Lupoglava, koristiti vlakove najviše prometne razine. Uvođenjem autobusne veze između Lupoglava i Rijeke HŽ je dobrano skratio i željezničko povezivanje do Zagreba, a najavljuje i daljnja poboljšanja ovako kombiniranog prijevoza.

Upitno povećanje prometa bez tunela

U Ministarstvu se slažu s našim konstatacijama da bi se promet istarskim prugama mogao značajnije povećati otvaranjem industrijskih kapaciteta u Pićnu, aktiviranjem luke Bršica u Raškom zaljevu i izgradnjom novih industrijskih zona u Kanfanaru i Vodnjanu. U HŽ Cargu kažu da su zaprimili najave prijevoza većih količina tereta, posebno kamena i drva, pa očekuju da će se ova vrsta prometa povećati i sadašnjim režimom rada pruga.

Ipak, sadašnje prometovanje preko Slovenije poskupljuje i usporava prijevoz pa je glavna prepreka većeg povećanja prometa istarskim željeznicama nedostatak izravne veze s Rijekom i preko nje s drugim dijelovima Hrvatske.

Pročelnik županijskog Odjela za održivi razvoj Josip Zidarić je nedavno izjavio da je istarsko gospodarstvo poprilično oštećeno zbog neizravne željezničke povezanosti s Hrvatskom. Po njemu, povezivanje istarskih pruga s Rijekom, posebno nakon što je počela izrada tehničke dokumentacije za izgradnju nove ravničarske pruge Rijeka – Zagreb, trebalo bi biti primarni zadatak HŽ-a. Ta konstatacija međutim zasad nema i potvrdu u državnom programu za gradnju željezničke infrastrukture.

Aldo POKRAJAC