Zdrav grad nije samo grad s bolnicom: u Poreču razgovarali o prostoru, klimi i ljudima

Tijekom rujna održana je 32. Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja, koja je ove godine kroz tri stručna susreta povezala mentalno zdravlje zaposlenih, upravljanje lokalnim zajednicama te utjecaj klimatskih promjena i urbanog prostora na zdravlje ljudi.

Iako u nazivu nosi Motovun, programi škole posljednjih se godina održavaju na različitim lokacijama u Istri i Hrvatskoj. U organizaciji i provedbi sudjeluju Hrvatska mreža zdravih gradova, Istarska županija, Zdravi Grad Poreč i druge partnerske ustanove.

Prvi ovogodišnji tečaj održan je 15. rujna u Puli, drugi 22. rujna online, dok je završni susret bio 29. rujna u Poreču.

Prvi tečaj bio je posvećen mentalnom zdravlju radno aktivnih ljudi, posebno zaposlenih u zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj skrbi. Okupili su više od 40 stručnjaka iz javnog zdravstva, psihologije, obrazovanja i socijalne skrbi, a govorili su o stresu na radnom mjestu, profesionalnom sagorijevanju, komunikaciji, timskom radu i dostupnosti stručne pomoći zaposlenima.

Među predstavljenim primjerima bio je i program Zdravog Grada Poreč za podršku zaposlenima u zdravstvu i socijalnoj skrbi u Istri, koji provode od 2022. godine.

Jedan od glavnih zaključaka bio je da se problem stresa i sagorijevanja na poslu ne može svesti samo na pitanje koliko je pojedinac "otporan". Važni su i uvjeti rada, odnos unutar kolektiva, dostupnost stručne pomoći i način na koji su ustanove organizirane.

Drugi susret, održan online 22. rujna, okupio je četrdesetak sudionika iz 11 hrvatskih gradova i šest županija.

Razgovarali su o tome kako gradovi i županije mogu učiti jedni od drugih te povezivati zdravstvo, socijalnu skrb, obrazovanje, kulturu i druge sustave.

Predstavili su različite programe iz Hrvatske, među kojima su projekti zdravog starenja, pomoći djeci i obiteljima, podrške mentalnom zdravlju, osobama s invaliditetom te međugeneracijski programi.

Naglasili su da se složeni problemi u lokalnoj zajednici uglavnom ne mogu riješiti radom samo jedne ustanove ili gradskog odjela, nego povezivanjem različitih službi i ljudi.

Završni dio škole održan je 29. rujna u Poreču u sklopu 12. stručnog seminara "Zdravo urbano planiranje Poreč 2026.".

Tema je bila "Od klimatske otpornosti do klimatsko-zdravstvene spremnosti gradova", a okupili su stručnjake iz javnog zdravstva, urbanizma, arhitekture, energetike i područja klimatskih promjena.

Razgovarali su o sve češćim toplinskim valovima, zagrijavanju gradskih površina, kvaliteti zraka, sigurnosti vodoopskrbe, alergenoj peludi, invazivnim vrstama i drugim promjenama koje mogu utjecati na zdravlje stanovnika.

Jedna od glavnih poruka bila je da način na koji se grade i uređuju gradovi može izravno utjecati na svakodnevni život i zdravlje ljudi. Više zelenila i hlada, kvalitetnije planiranje javnih površina, prilagodba ekstremnim vrućinama te dostupnost prostora svim stanovnicima zato nisu samo pitanja arhitekture i urbanizma, nego i javnog zdravlja.

Tri ovogodišnja susreta tako su povezala naizgled različite teme - od mentalnog zdravlja na poslu do klimatskih promjena - kroz zajedničko pitanje kako organizirati lokalne zajednice u kojima će ljudi zdravije i kvalitetnije živjeti.