Zbog lošeg životnog stila djeca će nam živjeti kraće

Drugo izdanje Kongresa medicine životnog stila na Medicinskom fakultetu u Splitu okupilo je više od 100 međunarodnih i domaćih stručnjaka iz područja medicine, kineziologije, nutricionizma i psihologije, koji su iznijeli alarmantne podatke o lošem životnom stilu Hrvata te upozorili kako nam neprestani porast pretilosti indirektno skraćuje životni vijek. Prof.dr.sc . Sanja Musić Milanović , voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ, britanski znanstvenik prof. Fraser Birrell , akademik Bojan Jelaković , psihologinja prof. psih. Ana Čerenšek , znanstvenici; prof. dr. sc. Gordan Lauc , prof. dr. sc. Dragan Primorac dr. med, izv. prof. dr. sc. Ivana Kolčić te dr. sc. Sebastijan Orlić samo su neki od uglednih stručnjaka koji su iznijeli najnovija istraživanja i saznanja o ovoj gorućoj temi.

„Sjedilački stil života, nepravilna prehrana i okolina dovode ljude do problema debljine koja je vodeći čimbenik kroničnih nezaraznih bolesti od kojih u Hrvatskoj obolijeva i umire oko 94 % posto ljudi. Dijabetes tipa 2 uzima preko deset posto zdravstvenog budžeta dok 85 % ljudi koji imaju ovu bolest ujedno imaju prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost. To znači da je to ipak preventabilno, a u prevenciju ulažemo zanemarivo.“ – istaknula je prof.dr.sc . Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ te dodala: „Zbog problema debljine većina zemalja troši negdje oko 2 % BDP-a više nego što bi trebala jer nije prevenirala ovaj problem. U Hrvatskoj se radi konkretno o 2,7 % BDP-a, a ukoliko ovoj priči ne stanemo na kraj, 2060. godine ćemo trošiti 3,5 % BDP-a. Za debljinu je ujedno utvrđeno da ukoliko je ne zaustavimo dovest će nas do očekivanog skraćenja života. To se već počelo događati. Djeca koja su rođena 2020. godine u odnosu na djecu rođenu 2019. godine živjet će za 0,8 godina kraće.“

Kongres koji se do nedjelje, 28. travnja održava u organizaciji Hrvatske udruge za medicinu životnog stila, a u suradnji s Medicinskim fakultetom u Splitu i Kineziološkim fakultetom okupio je stručnjake koji kroz predavanja i radionice pružaju najnovije znanstvene dokaze o važnim temama kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, spavanje, upravljanje stresom i drugi aspekti zdravog načina života. Ovaj događaj stavlja naglasak i na suradnji između kliničara, istraživača, znanstvenika i edukatora kako bi se promovirale pozitivne promjene u ponašanju i pružila podrška pojedincima u očuvanju zdravlja.

„Debljina je diljem cijele Europe u neprestanom porastu. Najstrašnije je što su zbog lošeg životnog stila djeca sve deblja. Ljudi ne znaju što znači hraniti se zdravo, a marketinške kampanje koje hranu punu šećera i aditiva reklamiraju kao zdravu dodatno pogoršavaju situaciju. Kako bi se potaknula promjena potrebno je educirati ljude i osvijestiti ih koliko je prehrana važna. Ona nam može biti otrov ili lijek.“ – istaknula je Charlotte Salter, predsjednica Norveške udruge za medicinu životnog stila i doktorica medicine životnog stila. 

Anera Lazić, dr.med . IBLM, prva međunarodno certificirana liječnica medicine životnog stila i predsjednica Hrvatske udruge za medicinu životnog stila je zaključila: „ Znanstveni dokazi govore kako je životni stil uzrok, ali i lijek kroničnih nezaraznih bolesti. Cilj ovog Kongresa je pronaći načine kako pomoći svakom pojedincu u promjeni ponašanja da životni stil postane upravo lijek, a ne uzrok bolesti.“

Medicina životnog stila je nova grana medicine koja je posljednjih nekoliko desetljeća zauzela važnu ulogu u društvu i postavila nove temelje za ljudsko zdravlje. Prevencija i liječenje kroničnih nezaraznih bolesti - najvećeg uzroka smrtnosti u svijetu pomoću stupova; tjelesne aktivnosti, spavanja, prehrane, društvenog života i društvene interakcije te izbjegavanja ovisnosti glavna su poruka Medicine životnog stila, ali i temelj zdravije budućnosti kojoj svi težimo.