Zašto porečki Institut koristi opasni herbicid?

Porečki Institut za poljoprivredu i turizam objavio je kako od 26. kolovoza do 5. rujna između 7:30 i 13 sati tretiraju masline, kupus i korov uz ogradu Pokusnog poljoprivrednog imanja sredstvima za zaštitu od štetočina, a korovi će biti tretirani herbicidom na osnovi aktivne tvari glifosat.

To je uznemirilo javnost, kako i ne bi kad se na sam spomen glifosata pali crveni alarm. Samo cesta dijeli imanje Instituta od vrtića a tek žičana ograda od Bakine šumice u kojoj se igraju djeca iz naselja! U neposrednoj blizinu su dvije škole. Građani su po cijeloj Europi protestirali tražeći zabranu ovog herbicida jer glifosat ostaje aktivan do pet godina a postoji sumnja i da uzrokuje opasne bolesti kod ljudi i životinja.

Što je, konačno, taj glifosat?

Glifosat je neselektivni herbicid koji uništava sve biljke s kojima dođe u kontakt, veže na sebe bitna mikrohranjiva (mangan, magnezij, željezo, nikal, cink i kalcij), biljke ne dobivaju iz tla sve potrebne tvari a posljedica je sve manja hranjivost biljaka kojima se hranimo. Vezujući se na metale u tlu glifosat postaje stabilan i teško razgradiv. Zanimljivo je i to što glifosat prvobitno nije registriran kao herbicid nego kao antibiotik i ima razarajuća svojstva na život brojnih korisnih mikroorganizama u tlu, čime pridonosi smanjenju plodnosti tla. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odnosno njezina Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC), objavila je još u ožujku 2015. godine da je herbicid glifosat vjerojatno kancerogen za ljude i za životinje. Prije nekoliko godina jedne naše dnevne novine pisale su o znanstvenim istraživanjima koja su nedvojbeno dokazala kako glifosat može uzrokovati oštećenje DNK u ljudskim jetrenim stanicama i tako uzrokovati rak.

Pa kako je onda moguće da Institut kao vodeća županijska znanstvena ustanova u poljoprivredi koristi upravo taj herbicid za borbu s korovom? I nije li to protivno hrvatskom i europskom zakonodavstvu?

Poslali smo pitanja u Institut, molili hitan odgovor, s obzirom na to da je tretiranje očito već započelo, ali odgovora još nema.

U međuvremenu se zakuhalo na društvenim mrežama. Građani i udruge negoduju. Možda će taj metež rezultirati povlačenjem odluke o korištenju glifosata u Poreču, kako se nedavno dogodilo u Zelini. Zelinčani su digli buku na obavijest da će ovim herbicidom tretirati korov na dječjem igralištu. Tamošnja gradonačelnica odmah je povukla odluku.

U našem slučaju treba napomenuti još jednu važnu činjenicu: urbani nasadi Instituta prije tridesetak godina su u prostorno-planskoj dokumentaciji Grada valorizirani kao nasadi ambijentalnog spomeničkog značaja i njihov bi vlasnik Institut morao biti jednako osjetljiv prema urbanom tkivu Poreča i njegovim stanovnicima, koliko su i oni prema njima. Očekivali bismo od Instituta da u današnje vrijeme koje je posebno izazovno za proizvodnju hrane bude na prvoj crti bojišnice za održivu poljoprivredu koja ne truje tlo, vodu, zrak ni ljude. Krajnje vrijeme je misliti na proizvodnju zdrave hrane, a ne povećanje količina pod svaku cijenu.

Uostalom, s korovom se najmanje štetno bori košnjom. To je radno intenzivno, ali je prihvatljivije i u konačnici isplativije. Jedna je građanka postavila to pitanje u Institutu i dobila odgovor da kosilica ne može pokositi ispod nedavno postavljene ograde. Slaba je to izlika, jer postoje i trimer i ručna kosa.

I na kraju, provjeravamo što o korištenju herbicida kaže Zakon o održivoj upotrebi pesticida. U članku 70 stoji kako se zabranjuje uporaba kemijskih pesticida, osim pesticida niskog rizika. Zabrana se posebno odnosi na područja koja koristi šira javnost ili osjetljive skupine: javne zelene površine, uključujući i javne vrtove i parkove, sportski i rekreacijski tereni, školska i dječja igrališta, područja u neposrednoj blizini zdravstvenih objekata, različita urbana područja, područja ekološke mreže Natura 2000, područja strogih rezervata, posebnih rezervata, nacionalnih parkova, parkova prirode i ostalih područja zaštićenih na temelju propisa iz područja zaštite prirode, kao i područja gdje je potrebno zaštititi kopnene površinske vode, prijelazne vode, obalne vode i podzemne vode, područja uz ceste i željezničke pruge te nedavno tretirana područja ili područja dostupna poljoprivrednim radnicima.

Osim toga, herbicidi se, prema slovu ovog Zakona, iznimno mogu koristiti u borbi s invazivnim vrstama korova, ali treba dokumentacijom pokazati da se kani tretirati upravo takve, a ne obične korove.

Doduše, kao i svi drugi, tako se i ovaj Zakon u Hrvatskoj provodi traljavo. Naime, pesticide i herbicide smiju koristiti samo educirane osobe, one koje se kao takve mogu identificirati prodavaču. Ali ta se iskaznica lako i nerijetko zlorabi. To je, nažalost, naša zbilja. Ipak, od znanstvene ustanove kakva je Institut očekujemo napredne ideje, a ne izbor jednostavnih ali opasnih rješenja.

Očekujemo da povuku odluku o tretiranju herbicidom na bazi glifosata čitavog terena koji je u njihovu vlasništvu unutar urbanog tkiva Poreča.