Zašto nemamo kamp-odmorišta?

Za očiti manjak uređenih odmorišta za kampere u Istri (i Hrvatskoj) u Udruzi ruralnih kamper-odmorišta (URKO) i u nedavnoj su raspravi, održanoj o ovoj temi u Poreču, velikim dijelom okrivili lokalnu samoupravu i stručne službe.

Velika nezainteresiranost lokalnih vlasti, pa i za dozvolu parkiranja kampera u gradu ili pored gradskih odmorišta, te veliko nerazumijevanje i nepoznavanje koje o ovoj problematici iskazuju prostorni planeri u županijama i gradovima/općinama i, shodno tome, šturi i birokratski pristup kod dodjeljivanja lokacijskih odnosno građevinskih dozvola, po URKO-ovim su eksponentima glavni razlozi što ove ponude kod nas praktički nema. Za razliku od susjedne Slovenije gdje je kamper-odmorišta oko 250, a u Italiji više od tisuću.

Kao specifičan, vrlo pokretljiv oblik turističkog putovanja i boravka, kamperi izlaze iz uobičajenih gabarita stacionarnog kampiranja i većina njihovih korisnika, nazovimo ih kamperisti, traži drugačiju uslugu.

Riječ je o kamp ili kamper-odmorištima, ograđenim parkirnim mjestima za noćenje i kraći odmor u blizini prometnica i naselja, opremljenim nužnom infrastrukturom - voda, struja, pražnjenje otpadnih voda i kemijskih WC-a, bez ugostiteljske ponude.

Istarski kamping stručnjak Jerko Sladoljev napominje da broj kampera - vozila opremljenih za turistički boravak u njima - u evropskim turističkim emitivnim zemljama raste te se svake godine registrira stotinjak tisuća novih.

Procjena je, kaže, da danas u Evropi postoji oko tri milijuna vlasnika kampera, odnosno oko devet milijuna putnika u njima. Sladoljev kaže da ga je nedavno frapirao podatak da njemački kamperisti samo unutar svoje zemlje ostvare godišnje 100 milijuna noćenja!

S druge strane, od evropske množine kampera u Hrvatsku ih stiže oko 40 tisuća i ostvari se oko milijun noćenja, ali, napominje Sladoljev, tek polovica je registriranih, odnosno ostvarenih u klasičnim kampovima, a ostalo je na crno. To je u skladu s istraživanjima koja kazuju da više od 60 posto kamperista ne želi odsjedati u velikim kampovima.

Iako kamperi spadaju u jeftiniji oblik turističkih putovanja, obitelj dnevno na hranu, piće, gorivo i parcelu za prenoćište prosječno troši oko sto eura. Na prenoćište otpada 15-ak eura, pa je jasno da se u Hrvatskoj gubi priličan prihod. Uključujući i onaj od boravišne pristojbe.(Piše Goran PRODAN)