Započela arheološka istraživanja na lokalitetu Gradina Rašpor

Krajem veljače započela su arheološka istraživanja na lokalitetu Gradina Rašpor u sklopu projekta Kaštelir - Prapovijesne gradine i etnobotanika za održivi turizam i ruralni razvoj – od Krasa (preko Brkina, Ćićarije i Istre) do Kvarnera.

Istraživanja je vodila prof. dr. sc. Klara Buršić-Matijašić, a sudjelovali su i prof. dr. sc. Robert Matijašić te doc. dr. sc. Davor Bulić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Lokalitet Rašpor nalazi se u srcu Ćićarije koja je relativno slabo istraženo područje. To je pogranična regija gdje su naselja ovog dijela Istre u prošlosti imala naglašenu fortifikacijsku ulogu. Tijekom prapovijesti bila je to dodirna točka istarskog i kontinentalnog prostora (Histra, Liburna, Japoda).

Život se odvijao na gradinama/kaštelirima, naseljima brončanog i željeznog doba (posljednja dva tisućljeća pr. Kr.). Gradine ili kašteliri ovog dijela Istre nastali su na strateškim položajima, na glavnim komunikacijskim pravcima.

U antici se formira limes s utvrdama, a tijekom srednjeg vijeka (u doba Bizanta i u franačkom razdoblju) na istim se položajima grade kašteli. Kasnije se na ovim prostorima dotiču političke formacije, Akvilejska patrijaršija odnosno Pazinska grofovija, a povijest kaštela označili su sukobi Venecije i Austrije.

Upravo je Rašpor, arheološki lokalitet smješten na brežuljku Gradina (829 m n/v) oko 600 m sjeveroistočno od naselja Rašpor u Općini Lanišće, slijedio burnu povijest. Mlečani ga zbog strateške važnosti nazivaju „ključem čitave Istre“ (clavus totius Histriae).

Danas ostaci ne odaju tragove slavne prošlosti kaštela, a borova šuma prekriva teren na kojem je vjerojatno bila smještena prapovijesna gradina. Mletačka je Republika 1394. odredila da Rašpor postaje sjedište kapetana, vojnog zapovjednika putem kojeg su Mlečani osiguravali sigurnost Istre. Godine 1511. mletački je kapetan preseljen u Buzet, a kaštel je prepušten zubu vremena.

Do danas na lokalitetu nisu vršena arheološka iskopavanja. U Arheološki muzej Istre u Puli 2005. godine doneseni su ulomci kasnosrednjovjekovne i renesansne keramike. Njihova analiza ukazuje na umjetničko-dekorativne stilove radioničkih centara Padske nizine u razdoblju 15. i 16. stoljeća.

–S obzirom da se lokalitet nalazi na „putu gradina/kaštelira“, od Slovenskog Krasa preko Ćićarije do Kvarnera, odlučeno je da se krene u manja arheološka sondiranja kako bismo dobili uvid u kontinuitet naseljavanja i saznanja kojima bismo planirali daljnje korake u istraživanju gradine u cilju razvoja održivog turizma krajnjeg sjevera Istre" kazala je voditeljica arheoloških istraživanja Klara Buršić-Matijašić.

Nakon što je izvršeno Lidar snimanje (snimak koji pokazuje strukturu terena bez vegetacije) te nakon djelomičnog čišćenja istočnog dijela brda od raslinja, na istočnoj terasi postavljene su dvije sonde veličine 5 x 5 m. U sondama se očekivao materijalni dokaz prapovijesnog naselja, u prvom redu naseobinske keramike. Nažalost prva sonda dala je negativan rezultat.

Keramički materijal potvrđuje život na gradini u srednjem i novom vijeku, a pronađeni metalni predmeti se ne mogu točno datirati zbog nepromijenjenog oblika i tipologije kroz vrijeme.

Projektni partner je Istarska županija - Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo, a izvođač radova je Zajednica gospodarskih subjekata Kapitel. (ls)