Zamke trećeg stupa: naknade smanjuju mirovine
Ukupan iznos sredstava koji osiguranik na koncu dobije ovisi o roku isplate mirovine
Nakon što su mnogi radnici gorko požalili što su postali članovi drugog mirovinskog stupa jer su im mirovine sada zbog toga znatno manje, novo razočaranje mogli bi doživjeti oni koji su uplaćivali sredstva u treći stup - dobrovoljne mirovinske fondove.
To se već dogodilo čitatelju koji je nedavno zatvorio štednju u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu i prikupljena sredstva, kako zakon nalaže, prebacio u mirovinsko osiguravajuće društvo, jedino koje u Hrvatskoj trenutačno postoji - Raiffesen mirovinsko osiguravajuće društvo, te s njim sklopio ugovor o mirovini.
Iako je u fondu prikupio 150 tisuća kuna, ukupno će mu biti isplaćeno oko 143 tisuće - gotovo sedam tisuća manje no što je uplatio. Da nije riječ o pogrešci, potvrdili su nam u spomenutom osiguravajućem društvu te pojasnili da ukupan iznos sredstava koji osiguranik na koncu dobije ovisi o roku isplate mirovine. Naime, svi oni koji se odluče na najkraći rok isplate od pet godina - u gubitku su, dobiju manje no što su uplatili, i to prvenstveno stoga što moraju platiti veću naknadu društvu.
Aktuarske pretpostavke
- Namjena je dobrovoljne mirovinske štednje ugovaranje dodatne doživotne mirovine. U slučaju ugovaranja privremene mirovine na najkraći mogući rok od pet godina, uz korištenje mogućnosti jednokratne isplate 30 posto ukupnih sredstava, zapravo je riječ o odustajanju od štednje. Kod tako kratkog roka isplate za preostali ušteđeni iznos - 70 posto - doista je snažan utjecaj naknade koja je uračunata u mirovinu, kaže Biserka Žalac, direktorica Raiffesen mirovinskog osiguravajućeg društva.
Pojašnjava da Društvo naplaćuje naknadu da bi pokrilo troškove svog rada vezane uz ugovaranje i isplatu mirovina. Najviša naknada trenutno iznosi dva posto godišnje, a najniža ovisi o duljini trajanja isplate. Tako je kod doživotnih mirovina naknada 0,3 posto na godišnjoj razini, dok onima koji se odluče na najkraći rok naknada odnese dva posto godišnje.
Osim o naknadama, iznos mirovine koja će se isplatiti ovisi i o tzv. aktuarskim pretpostavkama - očekivanom trajanju života primjerice, ali i gospodarskim parametrima - kamatnoj stopi koja se može ostvariti ulaganjem pričuva za mirovinu.
Na dugi rok se dobije više
S gubitkom, dakle, moraju računati svi oni koji odluče zatražiti maksimalnu jednokratnu isplatu od 30 posto te ugovore isplatu preostalog dijela na minimalnih pet godina. Tako je našem čitatelju jednokratno isplaćeno 45 tisuća kuna, tijekom idućih pet godina primat će mjesečno 1.645 kuna, te će ukupno dobiti oko 143 tisuće kuna, iako je u fondu prikupio 150 tisuća.
No, iz Društva su nam poslali druge primjere izračuna, i to za mirovine koje se isplaćuju na dugi rok, gdje se u konačnici dobije više sredstava no što je uplaćeno. Tako se za isti iznos uplate - 150 tisuća kuna - dobije ukupno čak 12 tisuća kuna više ako se građanin odluči na jednokratnu isplatu svega 10 posto sredstava, a preostalo mu se isplaćuje kao mirovina idućih 15 godina. Mjesečna mirovina pritom iznosi oko 817 kuna.
Još više profitira onaj tko se odluči na doživotnu mirovinu - naravno, pod uvjetom da dočeka prosječnu životnu dob. Tako, prema izračunu ovog društva, muškarcu koji je uplatio 150 tisuća kuna te počne primati mirovinu iz trećeg stupa sa 60 godina, na koncu će se ukupno isplatiti 199 tisuća kuna, a mjesečno će primati 691 kunu. (Vesna ROLLER/Novi list)
To se već dogodilo čitatelju koji je nedavno zatvorio štednju u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu i prikupljena sredstva, kako zakon nalaže, prebacio u mirovinsko osiguravajuće društvo, jedino koje u Hrvatskoj trenutačno postoji - Raiffesen mirovinsko osiguravajuće društvo, te s njim sklopio ugovor o mirovini.
Iako je u fondu prikupio 150 tisuća kuna, ukupno će mu biti isplaćeno oko 143 tisuće - gotovo sedam tisuća manje no što je uplatio. Da nije riječ o pogrešci, potvrdili su nam u spomenutom osiguravajućem društvu te pojasnili da ukupan iznos sredstava koji osiguranik na koncu dobije ovisi o roku isplate mirovine. Naime, svi oni koji se odluče na najkraći rok isplate od pet godina - u gubitku su, dobiju manje no što su uplatili, i to prvenstveno stoga što moraju platiti veću naknadu društvu.
Aktuarske pretpostavke
- Namjena je dobrovoljne mirovinske štednje ugovaranje dodatne doživotne mirovine. U slučaju ugovaranja privremene mirovine na najkraći mogući rok od pet godina, uz korištenje mogućnosti jednokratne isplate 30 posto ukupnih sredstava, zapravo je riječ o odustajanju od štednje. Kod tako kratkog roka isplate za preostali ušteđeni iznos - 70 posto - doista je snažan utjecaj naknade koja je uračunata u mirovinu, kaže Biserka Žalac, direktorica Raiffesen mirovinskog osiguravajućeg društva.
Pojašnjava da Društvo naplaćuje naknadu da bi pokrilo troškove svog rada vezane uz ugovaranje i isplatu mirovina. Najviša naknada trenutno iznosi dva posto godišnje, a najniža ovisi o duljini trajanja isplate. Tako je kod doživotnih mirovina naknada 0,3 posto na godišnjoj razini, dok onima koji se odluče na najkraći rok naknada odnese dva posto godišnje.
Osim o naknadama, iznos mirovine koja će se isplatiti ovisi i o tzv. aktuarskim pretpostavkama - očekivanom trajanju života primjerice, ali i gospodarskim parametrima - kamatnoj stopi koja se može ostvariti ulaganjem pričuva za mirovinu.
Na dugi rok se dobije više
S gubitkom, dakle, moraju računati svi oni koji odluče zatražiti maksimalnu jednokratnu isplatu od 30 posto te ugovore isplatu preostalog dijela na minimalnih pet godina. Tako je našem čitatelju jednokratno isplaćeno 45 tisuća kuna, tijekom idućih pet godina primat će mjesečno 1.645 kuna, te će ukupno dobiti oko 143 tisuće kuna, iako je u fondu prikupio 150 tisuća.
No, iz Društva su nam poslali druge primjere izračuna, i to za mirovine koje se isplaćuju na dugi rok, gdje se u konačnici dobije više sredstava no što je uplaćeno. Tako se za isti iznos uplate - 150 tisuća kuna - dobije ukupno čak 12 tisuća kuna više ako se građanin odluči na jednokratnu isplatu svega 10 posto sredstava, a preostalo mu se isplaćuje kao mirovina idućih 15 godina. Mjesečna mirovina pritom iznosi oko 817 kuna.
Još više profitira onaj tko se odluči na doživotnu mirovinu - naravno, pod uvjetom da dočeka prosječnu životnu dob. Tako, prema izračunu ovog društva, muškarcu koji je uplatio 150 tisuća kuna te počne primati mirovinu iz trećeg stupa sa 60 godina, na koncu će se ukupno isplatiti 199 tisuća kuna, a mjesečno će primati 691 kunu. (Vesna ROLLER/Novi list)
