Žalosne slike iz Plave lagune: Posveta periski, vrsti koje na Jadranu više nema
1
U porečkoj Plavoj laguni nevrijeme je ovih dana izbacilo uginule periske, plemenite školjke koje su masovno pomrle u Jadranskom moru u svega dvije godine. Netko je zatim složio ljušture na zidić uz obalu, moguće i kao svojevrsnu posvetu ovom školjkašu koji je od pamtivijeka krasio podmorski svijet Mediterana. Uzroci pomora još uvijek nisu do kraja znanstveno razjašnjeni, a vjerojatno se radi o bakterijskoj i virusnoj zarazi.
O improviziranoj posveti nas je obavijestio čitatelj, a kada smo i sami stigli u marinu Plave lagune, spomenik periskama koje možda zauvijek napuštaju Zemljin ekosustav i dalje je bio tamo. (dm)
Gotovo je. Periski više nema u hrvatskom moru.
– Gotovo je. Populacije periski u hrvatskom moru više nema, istaknuli su za Zadarski.hr Ivan Župan i Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, akvakulturu i agronomiju Sveučilišta u Zadru koji već neko vrijeme prate izumiranje periski u Jadranu.
Pinnae nobilis, plemenita periska, endemska je vrsta na Mediteranu i drugi najveći školjkaš na svijetu s bitnom ulogom u prehrambenom lancu morskog ekosustava, a trebalo je manje od dvije godine da skoro sve jedinke uginu.
Znanstvenici sumnjaju da su krivci za pomor parazit Hapolosporidium pinnae i bakterija iz roda Mycobacterium, ali u nešto više od deset posto slučajeva uzrok i dalje nije otkriven.
Masovni pomor periski prvi je put u Sredozemnom moru zabilježen 2016. u Španjolskoj, a u proljeće prošle godine prvi je puta zabilježen u južnom i srednjem dijelu hrvatskog Jadrana. Do kraja ovoga ljeta, pomor je zahvatio cijelu obalu hrvatskog Jadrana.
- U pozadini je nešto treće, što potiče ova dva patogena, parazit i bakteriju, na djelovanje. Pokušavamo otkriti o čemu se radi, zajedno s kolegama iz Italije i Njemačke. Postoje sumnje da bi okidač bolesti mogao zapravo biti virus –izjavio je za Zadarski.hr doc. dr. Ivan Župan, zamjenik pročelnice Odjela za ekologiju, akvakulturu i agronomiju Sveučilišta u Zadru.
Situacija je, kažu znanstvenici, dramatična. Od Istre do Cavtata periski skoro više nema, a južno od Zadra ima manje od deset živih primjeraka dok su pulskom akvariju znanstvenici uspjeli izdvojiti tridesetak odraslih primjeraka koje održavaju na životu.
Na području Mediterana preživjele su samo periske u izoliranim morskim zaljevima i estuarijima rijeka, na dva mjesta u Španjolskoj, po jednom u Francuskoj, Italiji i Grčkoj. Posljednji mogući ostaci mogli bi se pronaći jedino u Riječkom zaljevu, naglašava Tomislav Šarić koji dodaje da su im zadnje informacije od kolega iz Turske potvrdile da se pomor događa u Mramornom moru, tjesnacu Dardanele, te na Bosporu što bi značilo da na drugim mjestima mediteranske obale i otoka periski više nema. Zbog alarmantne situacije, plemenita periska je krajem 2019. uvrštena na Crveni popis IUCN-a kao vrsta na rubu izumiranja. (ls)
2
