Zabavno druženje učenika i nastavnika uz obilje hrane
1
Srednja škola Mate Balote na zanimljiv je i nadasve gurmanski način obilježila Dan hrane, 28. listopada. Obilježavanje Dana hrane osmišljeno je kao opušteno i zabavno druženje učenika i profesora. Tema dana i glavni cilj bio je izrada najduljeg sendviča.
[slika1w]
[slika13w]
Već su nekoliko dana ranije učenici počeli donositi razne namirnice kojima bi mogli zajednički sendvič učiniti što bogatijim i ukusnijim. Taj je dan popratila i zanimljiva priredba u kojoj su neki od učenika škole pročitali svoje literarne uratke o hrani, a najveću euforiju izazvalo je društvo USB s modernim plesom i plesom s vatrom. Iznimno je iznenađujuća i sveukupna angažiranost učenika koja je stvorila vrlo toplu i ugodnu atmosferu. Na stolovima se, osim gorostasnog sendviča, našlo i mnoštvo druge ukusne hrane - kolača, voća, povrća, mesa, ribe, namaza… na velikom su odmoru, koji je povodom te prigode trajao čak sat vremena, učenici pekli kestene, palačinke, ribu i meso te su kuhali kavu i čaj. U blizini škole učinjena je i logorska vatra pomoću koje se je pekao kruh omotan na štapu. Održalo se i jedno simpatično natjecanje u lizanju lizalica, tzv. Liz-liz natjecanje, a natjecatelj najbrži u lizanju osvojio je piće u obližnjem kafiću.
Evolucija, odnosno razvoj humane prehrane pretpostavlja čovjeka koji je na samome svome početku više koristio biljnu hranu. Međutim, to pitanje još uvijek nije razjašnjeno: biljojed, mesojed, svejed. Današnji je čovjek svejed (omnivor). Prehrana se razlikuje u različitim dijelovima svijeta i na nju su utjecali ekološko okruženje kao i prehrambene navike i prehrambeni običaji različitih populacijskih grupa. Pratio ju je razvoj ljudske civilizacije pa se odabir namirnica mijenjao kroz stoljeća, zahvaljujući razvoju mogućnosti kultiviranja biljaka i životinja kao i podneblju pogodnom za uzgoj.
Kultura jela u našim krajevima desetljećima se nije bitno mijenjala. Raznovrsna i jaka hrana nadoknađivala je energetske potrebe ljudi koji su uglavnom radili teške fizičke poslove u polju. Tako je masna, energetski bogata prehrana ostala navikom ljudi do danas, kada se sastav poslova u poljoprivredi promijenio (građanska populacija, poljoprivredna mehanizacija, umjetna gnojidba, selekcija usjeva…) energetske potrebe ljudi nisu onakve kakve su bile u prošlosti. Uglavnom se to svodi na preveliku količinu hrane sa previše masti i mesa, a malo voća i povrća. Tako su danas ljudi koji i dalje redovno jedu slaninu, kobasice, kulene, šunke i drugu tešku hranu, dok se ne bave fizičkom aktivnosti, uglavnom pretili, a tjelesna im težina često značajno prelazi prosjek za određenu dobnu skupinu.
Jedenje je zbroj potreba organizma za hranom i navike uzimanja jela, no o ukusima se ne raspravlja i svakome odgovara različita vrsta hrane. Ipak, na nama je da procijenimo koja nam hrana šteti, a koja prija. Jer nepravilna ishrana je prečica do raznih bolesti, a toga moramo biti svjesni i dobro je češće se toga prisjećati zbog nas samih. Jer mi smo ono što jedemo.
Ivana, Simona, David i Danijela
Sve ono što je za ovogodišnji Dan hrane osmišljeno i predviđeno, ostvareno je na lijep i nadasve ukusan način. Lijepo je, jedan dan u godini, u školi opustiti se uz druženje i bezbrižno degustiranje razne ukusne i zdrave hrane. Na ovaj dan namjeravalo se obratiti pozornost na zdravu i raznoliku prehranu te njeno umjereno konzumiranje, kao što izreka kaže:“Razuman jede da živi, a ne živi kako bi jeo.“
Fotogalerija
