Za uštedu na papiru vrijednu 170.000 kuna potrebna je - odluka Gradskog vijeća!
1
Prije 7-8 mjeseci poslali smo gradu pretposljednji, a prije nekoliko tjedana i posljednji upit o tome mogu li novinari i vijećnici koji to žele službene materijale za sjednice Gradskog vijeća umjesto u tiskanom dobiti u nekom od oblika pogodnim za čitanje na računalima.
Iako smo to pitanje tijekom posljednjih godinu-dvije dana postavili nekoliko puta, do odgovora smo došli tek jučer, nakon što ga je na posljednjoj sjednici postavila i vijećnica Snježana Mekota.
Službena informacija iz Grada kaže
da će materijali biti dostupni elektroničkim putem onda kad se u Gradu o tome donese odluka, a radi se na tome da prije sjednice budu dostupni i na gradskim web stranicama
.
Neslužbeno doznajemo kako u Uredu Grada lamentiraju o tome da taj posao nema tko raditi, jer nemaju zaposlenog informatičara.
A sad ozbiljno: tko tu koga...?
Svi se materijali u gradskoj upravi kreiraju uredskim alatima tipa Word. Ako već verzija tekstualnog procesora kojim raspolažui djelatnici Grada nema ugrađenu tu opciju, postoje dodaci, među kojima su čak i besplatni, koji omogućavaju da se doslovno jednim klikom dokument iz Word formata pretvori u .PDF inačicu pogodnu za elektronički transport.
Zar bi zbog toga trebalo zapošljavati još nekoga?
Da stvar bude smješnija, osim nepotrebnog troška tiskanja (papir, toner, električna energija) i gubitka stotina radnih sati godišnje na sortiranje, pripremanje i dostavu hrpa stranica papira, daleko je manji trud potreban da se te materijale pospremi u neki direktorij odakle se čak mogu učitavati direktno na web stranice Grada i tako postati dostupne onima koji na njih imaju pravo.
Čemu tolika hrpa papira?
Kao povremeni izvjestitelj sa sjednica Gradskog vijeća nikad nemam potrebu za cjelokupnim materijalima. Obično izdvojim nekoliko važnih listova koje donosim na sjednicu, a ostatak u vidu bilješki već ranije prebacim na laptop.
Ako uzmemo nekakav prosjek od 15 točaka dnevnog reda po sjednici, radi se o minimalno 60 komada papira po novinaru i vijećniku, a samo gradski proračun bude "težak" 100-200 stranica. Ove godine bile su 32 sjednice puta 60 stranica puta 4 novinara i 20 vijećnika dovodi nas do minimalno otprilike ovih podataka:
- 1.920 listova papira po sjednici i osobi
- 61.440 listova papira godišnje po osobi
- gotovo milijun i pol papira godišnje samo za sjednice Gradskog vijeća.
Ako znamo da 500 listova 80-gramskog papira za laserske printere košta 56 kuna s PDV-om, nije teško izračunati da oko 3.000 kutija košta 168.000 kuna.
Na stranu to što Grad papir vjerojatno kupuje po nešto nižoj cijeni, radi se o minimalno 14.000 kuna mjesečno, što je lijepa bruto plaća za nekoga tko bi umjesto štampanja na papir mišem klikao na ikonicu "kreiraj PDF". Zar je doista potrebna odluka Gradskog vijeća da bi netko, pritom akademski obrazovan, radio ono što radi svaka osoba sa završenim tečajem iz osnova poznavanja osobnog računala?