Za dvije godine 80 posto kampova zatvara vrata?

POREČ - Želi li Hrvatska kampove kao profitabilni turistički smještaj koji će sačuvati prirodno okruženje, a imati konkurentne sadržaje, ili se na njih ne računa kao na nositelje turističkog razvoja s obzirom na to da je prijedlogom strateškog marketinškog plana razvoja hrvatskog turizma do 2011. predviđeno smanjenje njihova kapaciteta za čak trećinu - odnosno 73 tisuće mjesta? Na ovo pitanje odgovor nije dao nedavni 2. kongres hrvatskog kampinga održan u Zadru, a na kojem su se uz sudjelovanje predstavnika resornog ministarstva i HTZ-a razmatrala aktualna pitanja i problemi ovog turističkog sektora. Stoga je zaključeno da se od Ministarstva turizma zatraži bolja koordinacija s ostalim ministarstvima i s privrednim subjektima i uspostavi kvalitetnija suradnja da bi se kampovi prihvatili kao punopravan i značajan dio turističke ponude zbog koje u Hrvatsku dolazi oko četvrtine svih gostiju.

U zaključcima koje je nadležnim ministarstvima i institucijama te medijima uputilo Kamping udruženje Hrvatske, koje je bilo organizator kongresa, ponovno su istaknuti stari, ali neriješeni problemi koji onemogućavaju razvoj ovog dijela turističke ponude, a prijete i zatvaranjem većeg broja kampova. Prvenstveno se radi o neriješenom pitanju tzv. turističkog zemljišta i neadekvatnoj prostornoplanskoj regulativi što su prepreke za dobivanje uredne građevinske dokumentacije, a zbog čega većina kampova ima ozbiljnih teškoća i s usklađivanjem s važećim pravilnikom o kategorizaciji. Do sada od ukupno 232 kampa, koliko ih je u Hrvatskoj ne računajući one u domaćinstvima, samo 38 ima novu kategorizaciju. To je tek malo više od 16 posto ukupnog kapaciteta hrvatskih kampova. Ukoliko se prostornoplanski i imovinskopravni problemi ne riješe, moglo bi se dogoditi da od 9. srpnja 2010., do kada je rok za usklađenje s novim pravilnikom, većina kampova zatvori vrata zbog nelegalnog poslovanja. Prema sadašnjem stanju riječ je o više od 80 posto kapaciteta čime bi Hrvatska izgubila više od 11 milijuna noćenja, upozoreno je na spomenutom skupu. U KUH-u ključnim smatraju donošenje zakona o turističkom zemljištu, čija se najnovija verzija navodno užurbano priprema u suradnji nekoliko ministarstava.

Istaknuto je i da se u lokalnim prostornim planovima sve češće zone kampova pretvaraju u građevinske u kojima se umjesto šatora i kamp-kućica mogu zidati tzv. čvrsti turistički objekti – apartmani i hoteli, a istovremeno se ne predviđaju zone za nove kampove. Od notornih problema ponovno je istaknut i onaj s (ne)ograđivanjem pomorskog dobra jer vlasnici kampova smatraju da je nemoguće ozbiljno poslovati u zaokruženoj turističkoj cjelini ako se plažama slobodno šeću razni prodavači, a gostima se ne osigurava mir, urednost i sadržaji. Također, Zakon o strancima tisućama »paušalaca«, najvjernijih gostiju hrvatskih kampova nalaže mučnu i kompliciranu proceduru prijave boravka ukoliko žele u Hrvatskoj boraviti duže od tri mjeseca. Za sve brojnije kampere kojima gosti stižu u Hrvatsku i dalje ostaje problem nepostojanja odgovarajućih parkinga, odnosno kamp-odmorišta.

Na kongresu je razmatrana i nužnost smanjenja negativnih utjecaja koje na okoliš imaju proizvodi i procesi u kampovima. Potaknuto je stoga da se primijeni sustav upravljanja okolišem prema ISO standardima uz dobivanje eko-oznaka koje bi istovremeno podigle konkurentnost »zelenim« kampovima. Nužno je i pokrenuti edukaciju i informatizaciju kamping sektora, posebno malih kampova i onih u domaćinstvu da bi se njihovo poslovanje, prodaja i promocija prebacili na internet.

G. PRODAN