Vrijeme je za naplatu turističkog zemljišta
Ilustracija (Arhiva)
"Do kraja godine, kad uskladimo tekst sporazuma s Vladom, trebao bi biti objavljen međunarodni natječaj za tri lokacije projekta
Brijuni rivijera
, dok bi za Muzil natječaj mogao izaći početkom iduće godine", kazao je župan
Ivan Jakovčić
na aktualnom satu Županijske skupštine u ponedjeljak.
Jakovčića su, naime, njegov stranački kolega Marin Grgeta i Zdenko Pliško (HSU-HSLS) upitali o detaljima dogovora s premijerkom Jadrankom Kosor o tom projektu. Pliška je zanimalo hoće li lokalna uprava prema nalogu Vlade morati usklađivati prostornoplanske dokumente, izraditi detaljne planove uređenja (DPU) ne bi li se objavio međunarodni natječaj te hoće li morati ulagati u infrastrukturu.
Župan mu je odgovorio da Vlada ništa nije naložila, već samo predložila. "I dobro je da su predložili. Mi smo zadnji koji ćemo biti kočničari projekta koji smo sami osmislili", kazao je.
Brijuni neriješeno pitanje
Što se tiče izrade DPU-ova, Jakovčić je rekao ih nema smisla raditi prije razgovara s budućim investitorima, odnosno prije no što se čuju njihove želje. Kazao je da će projekt donijeti "sjajan ekonomski efekt" te da ga nitko iz turističkog sektora ne doživljava kao konkurenciju, već kao obogaćivanje ponude.
Otočje Brijuni, koje se spominjalo kao sastavni dio projekta, očito će zasad iz njega ispasti. Naime, Jakovčić je rekao da Brijuni i dalje ostaju neriješeno pitanje. Obračunao se za govornicom i s onima koji kritiziraju projekt, kazavši da apsurdne priče o Brijuni rivijeri dolaze od onih koji žele uništiti taj projekt.
Grgetu je osim, kako je rekao, prosvjetljenja o Brijuni rivijeri, zanimalo ima li župan saznanja o mogućoj cijeni koju će turistička poduzeća ubuduće plaćati za koncesiju na turističkom zemljištu. Pritom je iznio i tezu da je Zakon o turističkom zemljištu donesen na čudan način i da bi vijećnici trebali štititi javni interes i suprotstaviti se lobijima u turizmu koji žele zemljište dobiti što jeftinije.
Jakovčić se, međutim, nije složio s njegovom tezom. Ocijenio je da je zakon dobar korak naprijed: "Turistička poduzeća su mislila da mogu dobiti sve za ništa. Vrijeme je da naplatimo novac za zemljište koje su dosad koristili besplatno".
Sudbina Mirne
Rovinjska tvornica Mirna našla se u žiži interesa Skupštine kada su vijećnici Vlado Ivetić (Nezavisna lista Plinija Cuccurina) i Silvio Brunelli (IDS) upitali može li izbjeći stečaj tog posrnulog poduzeća, odnosno za koga Županija gradi ribarsku infrastrukturu ako Istra ne bude imala riboprerađivačku industriju. Župan im je odgovorio da neće sijati lažni optimizam, odnosno da je situacija u tom poduzeću - loša. Kazao je da vlasnici nisu zainteresirani za pronalaženje strateškog partnera.
HEP-ovo nedavno spominjanje izgradnje nove termoelektrane u Plominu na ugljen zabrinulo je Tedija Chiavalona iz IDS-a, pa je upitao Jakovčića ima li više saznanja o tome. Ovaj mu je rekao da na nedavnom susretu s premijerkom u Poreču tu temu nitko nije spominjao te da je HEP takvom najavom "još jednom pokazao da želi biti država u državi".
Po njemu prvo treba razgovarati o ravnomjernoj proizvodnji i potrošnji energije u Hrvatskoj. Naime, iznio je podatak da Rijeka i Istra proizvode 25 posto električne energije u Hrvatskoj, dok je Slavonija na svega jedan posto. Kazao je i da u Plominu treba razmišljati o izgradnji nove elektrane, ali samo kao zamjenske Plominu I, koju, istaknuo je, treba zatvoriti. (B. ŽIŽOVIĆ, snimio M. MIJOŠEK)
Jakovčiću ne treba oprost
Iako su se vijećnici Nezavisne liste Plinija Cuccurina vratili u skupštinske klupe, odnos između njih i župana očito se nije nimalo poboljšao. Doduše, Vlado Ivetić je poručio županu da mu oprašta za teške riječi izgovorene na račun njihove udruge Ladonja, no župan nije želio oprost.
"Nemojte mi ništa praštati. I daljem stojim iza svega što sam rekao. Vi ste ti koji ste razočarali svoje birače napustivši Skupštinu jer niste imali hrabrosti boriti se za svoje stavove", odgovorio mu je Jakovčić.
Jakovčića su, naime, njegov stranački kolega Marin Grgeta i Zdenko Pliško (HSU-HSLS) upitali o detaljima dogovora s premijerkom Jadrankom Kosor o tom projektu. Pliška je zanimalo hoće li lokalna uprava prema nalogu Vlade morati usklađivati prostornoplanske dokumente, izraditi detaljne planove uređenja (DPU) ne bi li se objavio međunarodni natječaj te hoće li morati ulagati u infrastrukturu.
Župan mu je odgovorio da Vlada ništa nije naložila, već samo predložila. "I dobro je da su predložili. Mi smo zadnji koji ćemo biti kočničari projekta koji smo sami osmislili", kazao je.
Brijuni neriješeno pitanje
Što se tiče izrade DPU-ova, Jakovčić je rekao ih nema smisla raditi prije razgovara s budućim investitorima, odnosno prije no što se čuju njihove želje. Kazao je da će projekt donijeti "sjajan ekonomski efekt" te da ga nitko iz turističkog sektora ne doživljava kao konkurenciju, već kao obogaćivanje ponude.
Otočje Brijuni, koje se spominjalo kao sastavni dio projekta, očito će zasad iz njega ispasti. Naime, Jakovčić je rekao da Brijuni i dalje ostaju neriješeno pitanje. Obračunao se za govornicom i s onima koji kritiziraju projekt, kazavši da apsurdne priče o Brijuni rivijeri dolaze od onih koji žele uništiti taj projekt.
Grgetu je osim, kako je rekao, prosvjetljenja o Brijuni rivijeri, zanimalo ima li župan saznanja o mogućoj cijeni koju će turistička poduzeća ubuduće plaćati za koncesiju na turističkom zemljištu. Pritom je iznio i tezu da je Zakon o turističkom zemljištu donesen na čudan način i da bi vijećnici trebali štititi javni interes i suprotstaviti se lobijima u turizmu koji žele zemljište dobiti što jeftinije.
Jakovčić se, međutim, nije složio s njegovom tezom. Ocijenio je da je zakon dobar korak naprijed: "Turistička poduzeća su mislila da mogu dobiti sve za ništa. Vrijeme je da naplatimo novac za zemljište koje su dosad koristili besplatno".
Sudbina Mirne
Rovinjska tvornica Mirna našla se u žiži interesa Skupštine kada su vijećnici Vlado Ivetić (Nezavisna lista Plinija Cuccurina) i Silvio Brunelli (IDS) upitali može li izbjeći stečaj tog posrnulog poduzeća, odnosno za koga Županija gradi ribarsku infrastrukturu ako Istra ne bude imala riboprerađivačku industriju. Župan im je odgovorio da neće sijati lažni optimizam, odnosno da je situacija u tom poduzeću - loša. Kazao je da vlasnici nisu zainteresirani za pronalaženje strateškog partnera.
HEP-ovo nedavno spominjanje izgradnje nove termoelektrane u Plominu na ugljen zabrinulo je Tedija Chiavalona iz IDS-a, pa je upitao Jakovčića ima li više saznanja o tome. Ovaj mu je rekao da na nedavnom susretu s premijerkom u Poreču tu temu nitko nije spominjao te da je HEP takvom najavom "još jednom pokazao da želi biti država u državi".
Po njemu prvo treba razgovarati o ravnomjernoj proizvodnji i potrošnji energije u Hrvatskoj. Naime, iznio je podatak da Rijeka i Istra proizvode 25 posto električne energije u Hrvatskoj, dok je Slavonija na svega jedan posto. Kazao je i da u Plominu treba razmišljati o izgradnji nove elektrane, ali samo kao zamjenske Plominu I, koju, istaknuo je, treba zatvoriti. (B. ŽIŽOVIĆ, snimio M. MIJOŠEK)
Jakovčiću ne treba oprost
Iako su se vijećnici Nezavisne liste Plinija Cuccurina vratili u skupštinske klupe, odnos između njih i župana očito se nije nimalo poboljšao. Doduše, Vlado Ivetić je poručio županu da mu oprašta za teške riječi izgovorene na račun njihove udruge Ladonja, no župan nije želio oprost.
"Nemojte mi ništa praštati. I daljem stojim iza svega što sam rekao. Vi ste ti koji ste razočarali svoje birače napustivši Skupštinu jer niste imali hrabrosti boriti se za svoje stavove", odgovorio mu je Jakovčić.
