Vlasta Radoičić, nova predsjednica Udruge Bio Istra: Osigurati znak istarske kvalitete
Vlasta Radoičić - ono što prirodi daš, priroda ti i vrati
Razgovarala Vedrana HABEREITER
Snimio Milivoj MIJOŠEK
Snimio Milivoj MIJOŠEK
Bio Istra, udruga proizvođača, prerađivača i potrošača ekoloških i autohtonih proizvoda, krajem prošle godine proslavila je prvo desetljeće djelovanja. Na posljednjoj je izbornoj skupštini promijenjeno kompletno rukovodstvo, a za predsjednicu udruge jednoglasno je izabrana Vlasta Radoičić, magistrica struke, županijska savjetnica za ekološku proizvodnju, profesorica gastronomije i bivša tajnica Bio Istre koja je u udruzi od njenog osnutka. Kako je tom prilikom rekao Mario Blečić, predsjednik na odlasku, vrijeme je za novu ekipu te velike poslove razrade modela plasiranja autohtonih i ekoloških proizvoda na domaće tržište. O ovim smo temama razgovarali s novom predsjednicom.
- Nakon deset godina Bio Istra promijenila je kompletno rukovodstvo. Kako je došlo do ove odluke?
- Desetljeće rada dostatno je razdoblje da se može podvući crta. Zadovoljni smo funkcioniranjem starog rukovodstva, koje je radilo puno, dva i pol mandata. Zadnje dvije godine predsjedništvo je još radilo zbog naše odluke da djeluje dok ne stvorimo preduvjet za novo rukovodstvo jer nije u redu da se ono suoči s problemima koji postoje na lokanoj, državnoj i drugim razinama. Sad se to izniveliralo i smatrali smo da je došao trenutak, da su ciljevi članova i općedruštvena situacija drugačiji i da bi se trebalo raditi kao nekada, s malo više entuzijazma, volonterske energije i sveg onog što nevladin sektor nudi. Biti član je odabir. Udruga nije strukovna, kao što je u jednom periodu bila, jer je tada preuzela na sebe ne samo edukaciju, nego i okupljanje članova koji se bave ekološkom proizvodnjom. Međutim, to nikada nije bio cilj udruge i novo je rukovodstvo dobilo priliku da, s obzirom na kadrovsku strukturu, promijeni jedan dio načina funkcioniranja, a možda čak i ciljeve udruge.
Predsjednica u prijelaznom razdoblju
- Ove su se odluke poklopile s desetom godišnjicom osnutka udruge.
- Zapravo smo čekali deset godina da to obilježimo. Mi smo dragi, mali, simpatični i nevažni, ali mislim da smo u deset godina ipak odradili značajan posao i da se to ne treba zanemariti bez obzira na velike političke odluke i sve ostalo što okuženje možda misli da je prioritetnije i važnije. Uspjeli smo s vrlo malo sredstva i s velikim brojem članova napraviti neke pomake. Nadamo se da će sadašnje rukovodstvo za ovo vrijeme i ove uvjete isto tako značajno obilježiti sljedećih deset godina.
- U udruzi ste od samog početka. Koji su vam prvi koraci?
- Bila sam aktivna i u savezu Bios Hrvatska, (čak i predsjednica), te u Ekop Istri, u Bio Istri sam prvo obnašala volontersku funkciju tajnice, a onda u jednom periodu i profesionalne savjetnice, što činim i danas. Predsjednica sam udruge u ovom prijelaznom periodu, u vrijeme kada treba donijeti značajnije odluke, da je možda usmjerim u smislu u kojem s obzirom na iskustvo ne bi bilo niti fer to prepustiti novom rukovodstvu. Ne želimo biti društvo koje ne funkcionira, ne želimo biti klub koji preživljava, želimo biti ozbiljan, respektabilan centar civilnog društva koji treba imati jak utjecaj i partnerstvo s lokalnim i državnim strukturama i, naravno, klijentima čija je edukacija, informiranje i kreiranje slobodnog vremena i humanog dijela kojemu težimo, zaštite okoliša - naš cilj. Želimo biti project manageri, imati direktora, bussiness team, development team... želimo imati strukturu sukladnu suvremenim strukturama Europe i SAD-a, a to sigurno nije predsjednik, tajnik, dopredsjednik. To je tako u našem zakonu definirano, međutim to želimo prilagoditi.
- Kako udruga funkcionira organizacijski?
- Upravo pripremamo nove akte koji će biti u skladu s novim zakonima o udrugama. Udruga za sada ima Upravni odbor koji broji sedam članova te tajnika. Predsjednik Nadzornog odbora, predsjednik Suda časti, tajnik, predsjednik Skupštine i Upravnog odbora su četiri osobe na najvišim funkcijama koje su stoga najodgovornije za organizacijsko funkcioniranje udruge. Nas je sedam u Upravnom odboru, tri u Sudu časti, tri u Nadzornom odboru i tajnik. Četrnaest je osoba koje upravljaju, a postoji i stručno vijeće udruge. Ono je odigralo veliku ulogu u pripremi zakona o ekološkoj poljoprivredi, promjenama, usaglašavanju i edukaciji jer je to vrlo široko područje i stručno vijeće treba biti sastavljeno iz redova stručnjaka koji mogu donijeti odluke vezano za struku. To su vrlo važne odluke koje imaju reperkusije na sve one aktere lanca ekološke proizvodnje.
Reducirali smo broj članova
- Kako se učlanjuje u udrugu?
- Član udruge se postaje s obzirom na interes i naše trenutno pojavljivanje na sajmovima. Nemamo informativne nastupe i štandove zato što nismo udruga koja želi popularizacijski djelovati, kao što je to bilo ranije kada smo imali više od 320 članova. Ispostavilo se da su ti naši članovi bili bez direktnog angažmana u radu udruge, simpatizeri, podupirući članovi ili ljudi koji su u jednom trenutku trebali savjet. Odlučili smo reducirati broj članova na one koji isključivo žele dati svoj volonterski doprinos. Ljudi su vrlo kreativni, odlučni, momentalno nemamo niti novca za njihovu realizaciju, ali dok nemamo ideje, teško možemo pisati projekte kojima možemo osigurati ta sredstva. Sada to područje moramo malo suziti jer ne možemo raditi na pedeset fronti. Do sada smo realizirali 78 projekata, od koji su neki bili veliki: »Marketinška priprema istarskog meda za tržište - kušaona meda«, »Razvoj bio-hrane u Istarskoj županiji«, »Eko-sfera - prostor u kojem želim živjeti«, te »Mijenjamo otpad za eko-hranu«. Sudjelovali smo kao inicijatori, suorganizatori ili organizatori na promotivnim priredbama kao što su: Vinistra, Promohotel, Dani tartufa, Dani mladog maslinovog ulja, Mediteranski koridor hrane, Promonatura, Wellness fun & food. Smatramo da smo time pripremili preduvjet za razvoj ekološkog proizvoda i znamo da sada ljudi prepoznaju razliku.
- Kao jedan od prvih zadataka udruge istaknuli ste osposobljavanje certifikacijske kuće koja će voditi računa o tome da biološki proizvodi doista udovoljavaju strožim pravilima proizvodnje. Kako to namjeravate ostvariti?
- Cilj naše udruge je inicirati osnivanje certifikacijske kuće, ali se ne želimo poistovjetiti s certifikacijskim tijelom. Smatramo da dio stručnjaka koji su se educirali u udruzi mogu za prvo vrijeme obnašati funkciju certificirajućih tijela. Radimo na tome da uskladimo znanje sa zakonskom regulativom da bismo predložili Županiji osnivanje takvog tijela - osnivanje kontrole glede ekološke proizvodnje, ali i kontrolne institucije koja bi pratila razvoj autohtonih proizvoda i dobivanje robnih marki, brendova, kao što je to IQ za malvaziju. Bitno je da se sve to sinergijom objedini i da Istra kroz pet godina ima 30 proizvoda, kakve god zaštite kvalitete oni bili. Proizvod iz Europske unije je »made in EU«, nije iz Istre. Ako imamo zaštitu, na proizvodu će pisati Istrian ili Istra, ako ne, nećete nikada znati je li proizvod došao iz Istre ili Kine.
- Često ste suorganizatori sajmova ili nastupate na njima, educirate proizvođače, pripremate seminare i tematske večeri. Kako to uspijevate s obzirom na ne baš prevelik budžet?
- Ne znam. Sasvim sigurno je to dio altruističke priče. Kad sam prije deset godina počela pričati o ekološkoj poljoprivredi, moja je priča bila: ono što prirodi daš, priroda ti i vrati. Mislim da je isto sa sajmovima. Jedan sajam - pozitivna energija, drugi sajam…to na neki način cirkulira, iz jednog idete u drugi i uopće ne primjećujete da nema novca, da nečeg fali. Nekad je to žalosno, ali u principu 300 tisuća kuna je za nevladin sektor puno. Mislim da to nije malo novca, na opće zgražanje svih mojih kolega. Mi smo startali bez novaca, mislim da se puno stvari u životu radi bez novca. Novac treba za pokrenuti programe, ali realizaciju programa treba dalje preuzeti na sebe netko tko želi imati profit.
Imati butik regiju, ali i zvjezdano nebo
- Često smo puta u zadnje vrijeme čuli da se govori o Istri kao budućoj butik regiji. Koji su po vašem mišljenju proizvodi koje treba plasirati u tom butiku?
- Mislim da ima bezbroj proizvoda, od kojih su neki danas već na tržištu, a neki su još u pripremi. Sve su to zapravo privatne inicijative koje će tek zaživjeti. Čini se da su se na tržištu pokazali najkonkurentniji autohtoni proizvodi poput pršuta, maslinovog ulja, tartufa i meda. Mislim da je biska od tih proizvoda napravila najveći pomak. Danas je i u Rijeci i u Zagrebu biska piće koje se rado naručuje. Njena promocija nije bila sustavna, nego je rezultat sajmova, promocije i potražnje i mislim da je ona apsolutno jedan od takvih butik proizvoda. U jednom su se trenutku pojavili proizvođači čokolade s medom ili tartufom, to su sve butik proizvodi koji su mogli ostvariti daljnji plasman, međutim, premali je broj proizvođača da bi oni došli do tržišta. Butik proizvodi moraju biti zaštićeni i mi svi bismo trebali naći snage i načina kako da to zapravo uspije. Projekt razvoja Bio Istre je upravo otvaranje takvih malih butik dućančića u kojima bi uz jedan ekološki proizvod, čije su količine još minorne, bila i takva jedna ponuda. Jer neprofitabilno promoviranje naših proizvoda je direktna promocija naše regije i našeg seljaka koji radi s puno ljubavi i truda. Onog trenutka kada je to u rukama privatnog kapitala, onda je to biznis. Neprofitabilni je sektor onaj koji možda može uspjeti zadržati na tržištu i malog i velikog proizvođača. Jedino u slučaju kada profit nije jedini faktor s kojim se treba suočiti onda se može djelovati u tom smislu. Iako su komponente zaštite okoliša u to ugrađene, cilj je daleko veći nego što u prvi tren izgleda. Kad kušate ekološki med ili popijete ekološko vino, vi ste zapravo doživjeli jedno posebno iskustvo, ali ako se uz to, kad pogledate nebo na njemu pojavi zvijezda, onda je doživljaj potpun.
