Vladine mjere štednje: studenti i siromašni bez dopunskog?

Nezaposleni, učenici i studenti stariji od 18 godina, oboljeli od malignih bolesti i dobrovoljni davatelji krvi, ali i umirovljenici i radnici s niskim primanjima kojima je država dosad plaćala policu dopunskog osiguranja, mogli bi se naći na udaru Vladinih mjera gospodarskog oporavka.

Sužavanje obuhvata korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja za koje dopunsko osiguranje plaća država jedna je od ključnih novosti u sustavu zdravstva kojom bi se u državnom proračunu moglo dodatno uštedjeti.

Za čak polovinu dopunski osiguranih, ili 1,25 milijuna od ukupno 2,5 milijuna dopunski osiguranih, policu dopunskog osiguranja plaća država, a lani je za tu namjenu država isplatila 550 milijuna kuna.

Osim navedenim kategorijama, država plaća dopunsko osiguranje i hrvatskim ratnim vojnim invalidima, članovima njihovih obitelji, obiteljima poginulih branitelja te osobama s invaliditetom s više od 80 posto tjelesnog oštećenja, međutim, to su kategorije u čija je prava teže dirati.

Tako bi se mjere štednje daleko izglednije mogle prelomiti preko leđa studenata, ili pak umirovljenika, koji plaćenu policu dobivaju na temelju primanja nižih od 58,31 posto proračunske osnovice, ili zaposlenih čiji prihod po članu obitelji ne prelazi 45,9 posto proračunske osnovice, što je za prošlu godinu iznosilo 1.539 kuna.

Hoće li se i za koliko taj cenzus mijenjati, u Ministarstvu zdravstva zasad drže u tajnosti. "Kao što je potpredsjednik Vlade najavljivao, Ministarstvo radi na daljnjoj reformi zdravstva, koja će biti predstavljena u sklopu novih Vladinih mjera", poručila nam je šturo glasnogovornica Ministarstva zdravstva Zora Lažeta. (LJ. B. M./Novi list)