Vladimir Sladonja (SDP) o stožeru za gopodarstvo i pretenzijama države na građevinsko zemljište

SDP-ov vijećnik Vladimir Sladonja na posljednjoj je sjednici porečkog Gradskog vijeća postavio pitanja o najnovijim pretenzijama države na neizgrađeno građevinsko zemljište te o osnivanju kriznog stožera koji će se, osim zaštitom zdravlja, baviti opstankom gospodarstva i društvenog života u neizvjesnim vremenima pandemije koronavirusa.

- Prije točno sedam i pol mjeseci na aktualnom satu je SDP predstavio inicijativu za sazivanje i formiranje takvog kriznog stožera ili radnog tijela, sastavljenog od relevantnih članova koji sudjeluju u kreiranju javnog i realnog sektora našeg grada. Uz njih bi bila i višestranačka grupa članova našeg predstavničkog tijela. Gradonačelnik je tada javno obznanio da će u vrlo kratkom roku formirati takvu višestranačku radnu grupu koja će se uhvatiti u koštac s navedenom problematikom. Međutim, svjedoci smo da do danas nije došlo do osnivanja nekakve radne grupe, skupine ili nečeg sličnog. Argumenti u prilog predstavljenoj inicijativi danas su puno jači negoli prije sedam i pol mjeseci, kazao je Sladonja za govornicom u Istarskoj sabornici.

Među spomenutim argumentima nabrojao je lošije izvršenje proračuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine, veći broj nezaposlenih, eksponencijalni rast novozaraženih u odnosu na situaciju u ožujku, novi set mjera nacionalnog stožera, relativno velik broj aktiviranih postupaka prisilne naplate te povećanu potražnju fizičkih i pravnih osoba za kreditima i korištenjem mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti.

- Grad Poreč bi se hitno trebao aktivno uključiti u donošenje učinkovitih i provedivih mjera, kao i odluka za ublažavanje predstojećih, prvenstveno gospodarskih posljedica prouzrokovanih pandemijom COVID-a 19. Stoga ponavljamo našu inicijativu iz ožujka, uz zahtjev da nam dostavite informaciju o tome koje su mjere na snazi usvojene od strane predstavničkog tijela Grada Poreča ili pak izrijekom donesene s pozicije izvršne vlasti, poručio je Sladonja.

Spomenuo je, pritom, ranije donesene mjere za olakšavanje poslovanja građana i poduzeća, koje bi trebale biti ukinute u četvrtak, na drugom dijelu sjednice Gradskog vijeća. Naime, na dnevnom redu su odluke o stavljanju izvan snage odluke o odgodi dospijeća poreza na potrošnju, odluke o oslobođenju od plaćanja poreza na korištenje javnih površina te izmjene i dopune odluke o obustavi plaćanja spomeničke rente na području Poreča.

- Stožer imamo, odgovorio je gradonačelnik Loris Peršurić, napomenuvši da su, osim civilne zaštite, uključeni Zavod za javno zdravstvo, Zdravi grad Poreč, Vijeće za socijalnu politiku - politika i struka.

Pojasnio je da su Poreč i Istra od samog početka pojavljivanja koronavirusa spremno reagirali i angažirali se na područjima zdravlja i ekonomije. U svemu tome su uključeni i struka i svi gradonačelnici, što znači i IDS i SDP, precizirao je.

- Svi smo reagirali na isti način, jedini koji je omogućen lokalnoj samoupravi. Često govorimo o potrebi decentralizacije države, a u tom svjetlu smo učinili i više od dozvoljenog maksimuma. Upravo zato smo reagirali u nekoliko faza i donijeli odluke koje nisu u našoj ingerenciji, a sve kako bismo pomogli građanima. Pri tome jednostavno nismo mogli čekati državu i zato sad moramo poništiti određene odluke, jednako kako to trebaju učiniti drugi gradovi u Istri i Hrvatskoj. No, to stavljanje van snage je samo formalno, jer je i država shvatila da su to dobri potezi te je omogućila svima sve one pogodnosti i pomoći koje smo ranije mi omogućili, objasnio je Peršurić.

Drugo je pitanje vijećnik Sladonja uputio pročelniku gradskog Upravnog odjela za upravljanje gradskom nekretninom Đulijanu Petroviću. Govorio je o slučajevima objavljenim u medijima u kojima Republika Hrvatska traži retrogradno pravo uknjižbe vlasništva na zemljište koje se početkom 90-tih prostorno-planskom terminologijom nazivalo društvenim vlasništvom, a radilo se o neizgrađenom građevinskom zemljištu unutar granica građevinskog područja. Sladonju je zanimalo što je Grad Poreč pravno poduzeo da se zaštiti od provedbe takvih presuda te jesu li poznate stvarne veličine prostornog obuhvata osporavanog zemljišta (koje država želi oduzeti Gradu Poreču) i financijski pokazatelji vezani za raspolaganje tim zemljištem.

- Nepobitna je činjenica da su gradovi i općine početkom 90-ih, pa tako i Grad Poreč, postali pravni sljednici imovine koja je u zemljišne knjige bila upisana kao društveno vlasništvo, a koja se u to vrijeme nalazila unutar granica građevinskog područjave temeljem suglasnosti države. Međutim, s vremenskim odmakom od 30 godina isto je tako nepobitna činjenica da smo suočeni s novom sudskom praksom koja u bitnome izrijekom određuje kako RH ima postati vlasnikom istih onih nekretnina koje je svojevremeno osnovom suglasnosti prepustila u vlasništvo i na upravljanje jedinicama lokalne samouprave. Da bi cjelokupna situacija poprimila razmjere pravne zavrzlame, nalaže se jedinicama lokalne samoupraverave da prihode ostvarene prodajom ili zakupom tih nekretnina, odnosno imovine, trebaju vratiti u državni proračun, pojasnio je Sladonja.

Budući da Petrović, kao ni još neki pročelnici, nije bio prisutan na sjednici zbog ograničenja vezanim za mjere protiv pandemije koronavirusa, vijećniku se obratio gradonačelnik peršurić. Gradonačelnik je kazao da su iscrpan odgovor već dali, ali će naložiti pročelniku da pripremi iscrpan odgovor u pisanom obliku, kojim će biti obuhvaćeno građevinsko zemljište unutar građevinskih područja, ali i turističko i šumsko zemljište “na koje se država knjiži i otima ih jedinicama lokalne samouprave”. Kazao je da su jako puno zemlje izgubili, da su se za pravo na to zemljište trebali boriti i u Saboru te da zbog određenih odluka donesenih tijekom 90-tih i danas ispaštaju, ali ih nastoje ispraviti.

Sladonja je upozorio da ne treba brkati turističko i aktualno graševinsko zemljište, primjerice ono u Bujićima na koje država pretendira. Upitao je na koja još zemljišta država ima aspiracije.

- Na koja sve zemljišta ima aspiracije? Ni ja to više sam ne znam, jer ovo stvarno više nema granica. Svako toliko dobijemo neki novi upit. U ovom trenutku vam možemo dati našto trenutno država ima pretenzije, ali sumnjam da je to kraj, zaključio je gradonačelnik Peršurić. (Napisala: K. Flegar, foto: D. Požarić)