Vlada najavljuje lošu turističku sezonu, za takvo je stanje sama najodgovornija

U subotu su hrvatski mediji bili puni vijesti o lošoj turističkoj 2019. godini, pa se moglo pročitati i čuti da rezervacija zasad ima znatno manje nego lani, dok je ministar turizma Gari Cappelli progovorio o mogućnosti jedan ili dva posto lošijih rezultata nego 2018. godine.

Kao razlzi takvom stanju navode se recesija u Italiji, usporen ekonomski rast u Njemačkoj i veliki povratak Turske na svjetsko turističko tržište, piše portal   Kult plave kamenice navodeći kako je to sve donekle točno, ali nema nikakve veze s glavnim razlogom hrvatske turističke krize. Ona je, kažu, počela lani, kad su usred sezone zabilježene bitno slabije brojke nego 2017. godine, dok je Vlada pritom lagala o rekordnoj godini, pokrivajući se rezultatima iz predsezone i posezone, koji su manje bitni jer se u to vrijeme postižu niže cijene.

Kao glavni razlog krize hrvatskog turizma navodi se pogrešna orijentacija na masovne formate, jer se Hrvatska kao mala zemlja u masovnom konfekcijskom turizmu nikada neće moći natjecati s državama poput Turske, Egipta ili Tunisa. Hrvatska mora razvijati individualizirani, specifični turizam višeg ranga, u kojem kvaliteta i karakternost turističkog proizvoda opravdavaju višu cijenu, piše autor.

Hrvatska kao zemlja beskarakternih resorta dugoročno nema puno šanse. No, hrvatski turizam zasad ne nudi kvalitetu višeg ranga. Hrvatska restoranska industrija na obali u 90 je posto slučajeva trećerazredna, dok je najveći dio hotelske industrije, s rijetkim iznimkama poput hotelske kuće Jadranka, usmjeren prema istim onim gostima koji idu i u turske, neizbježno jeftinije resorte.

Turistička i restoranska industrija prije tri su godine imale šansu za radikalnu promjenu dotadašnje strukture i orijentacije. Prije tri godine dogodila se hrvatska turistička eksplozija s dvocifrenim stopama rasta. No, umjesto da poreznom politikom stimulira hotelsku i restoransku industriju, Vlada je najvažniji hrvatski izvor BDP-a natjerala na štednju i status quo.

Osim toga, zbog uobičajenih koruptivno-administrativnih problema, na Jadranu i dalje nema luksuznih hotelskih brendova. I sada ti strateški promašaji očigledno dolaze na naplatu.

Budimo realni, tko bi s bar malo više novca poželio spavati u jadranskim industrijskim hotelima i jesti u restoranima čija hrana asocira na vojne ili studentske kuhinje ? Čini se, dakle, da je hrvatski turizam zadnjih godina propustio golemu šansu. Pitanje je kad će se pojaviti iduća, piše portal Kult plave kamenice .