Višnjan: Matejčić o zgodama istarskih svetaca
1
Gostovanjem sveučilišnog profesora
Ivana
Matejčića
u Višnjanu je proteklog tjedna nastavljena serija popularnih predavanja
Petkom u sedam.
Na primjerima relikvija
istarskih kršćanskih svetaca
i s njima povezanih artefakata Matejčić je pred 80-ak okupljenih pokazao kako se iz neverbalnih dokumenata rekonstruira povijest, često na dramatičan i uzbudljiv način.
Kao dugogodišnji konzervator te istraživač porečke Eufrazijane i novigradske katedrale, povijest umjetnosti vidi kao niz zagonetki i odgonetki te čudnovatih i neočekivanih otkrića.
S istarskog je tla poteklo više kršćanskih svetaca, redom iz rimskog doba - sv. Eleuterije, sv. German, sv. Nicefor, sv. Pelagije, a najpoznatiji je porečki zaštitnik sv. Mauro. Priče o njihovim životima zapravo su svetačke legende, no istraživanje sarkofaga, natpisa, crkvi i povijesnih zapisa o njihovim relikvijama spada u domenu znanstvenog istraživanja, naveo je Matejčić.
Zbog čega je uvjeren kako je novigradska katedrala znatno starija no što se danas smatra? Bi li se Novigrađani trebali zaputiti u Genovu i zatražiti natrag relikvije svog zaštitnika svetog Pelagija? Čemu služe rupice na sarkofagu svetog Maura? Na ta i druga pitanja stizali su uzbudljivi odgovori i tumačenja.
Moglo se doznati i zašto je sveti Mauro na ciboriju u Eufrazijani prikazan s ricastom frizurom - plod je to višestoljetne srednjovjekovne zablude po kojoj on nije porečkog podrijetla, već Afrikanac! Takva je interpretacija odbačena tek otkrićem novih dokaza u 19. stoljeću.
To je tek dio sage o porečkom svecu koji se, kao malo koji u kršćanskoj povijesti, može podičiti s velikim brojem legendi, misterija i pustolovina vezanih za njegove relikvije, razasute na više mjesta, od Poreča do Lateranske bazilike u Rimu.
U publici je bilo i struke i građana, a Višnjan se kroz zimski ciklus predavanja u organizaciji
Astronomskog
društva
potvrdio kao stjecište znalaca i mjesto žive intelektualne aktivnosti.
Ovog petka gostuje novinar, urednik i publicist Davor Šišović.