Više sunca, više noćenja - ovogodišnji turistički promet u kolovozu očekivano bolji od lanjskoga

Gospodarstvo
05.09.2007 00:00
D. Požarić
Kišobranske slike ovoga su kolovoza bile rjeđe nego lani, što je direktno utjecalo i na bolji turistički posjet
Kišobranske slike ovoga su kolovoza bile rjeđe nego lani, što je direktno utjecalo i na bolji turistički posjet
Piše Goran PRODAN
POREČ - Ako je broj posjetitelja i noćenja pokazatelj uspješnosti turističke sezone, onda će ovoljetna u Istarskoj županiji biti dobra. Podaci o turističkom prometu, koje unutar sustava turističkih zajednica prikuplja županijski TZ, za prvih osam mjeseci jučer još nisu bili posve službeni, ali i prvo sumiranje pokazuje da je Istra prema lani u plusu: pet posto više dolazaka i tri posto više noćenja. Moglo se to zapravo i očekivati jer je prvi dio sezone bio dobar, a ovogodišnji kolovoz puno sunčaniji od lanjskog, pa nije bilo kao lani masovnih ranijih odlaska gostiju, posebice iz kampova.
- Da, prema prvim podacima ove godine smo u kolovozu imali oko 680 tisuća gostiju i pet milijuna i 620 tisuća noćenja. To je pet posto gostiju i četiri posto noćenja više nego lani. Istina, treba odmah napomenuti da je to između dva i tri posto manje nego u kolovozu 2005. tako da smo sada zapravo prepolovili lanjskih pola milijuna kolovoških noćenja »manjka«. Ipak, s obzirom na dobar posjet u prvih sedam mjeseci ove godine, mi smo i dalje iznad ne samo lanjskog nego i preklanjskog kumulativa, napominje direktor županijskog TZ-a Tomislav Popović.
U Istri u osam mjeseci 2,3 milijuna posjetitelja i 15,5 milijuna noćenja
S »popravljenim« kolovozom nastavljen je ukupni plus dolazaka i noćenja. U apsolutnim brojkama u Istri je u osam mjeseci bilo 2,3 milijuna posjetitelja i 15,5 milijuna noćenja.
Druga dobra kolovoška vijest je da Nijemci, najvažniji turistički posjetitelji Istre, nisu u padu. Naprotiv, u kolovozu ih je bilo dva posto više nego lani, a noćenja su im porasla za sedam posto. Bilo je to 167 tisuća dolazaka i 1,6 milijuna noćenja, 29 posto svih noćenja ostvarenih prošlog mjeseca u Istri.
- Ovi podaci pokazuju da je glavni problem lanjskog kolovoza ipak bilo izuzetno loše vrijeme koje je otjeralo kampiste, a među njima su Nijemci, poznato je, ogromna većina. S dobrim posjetom njemačkih gostiju u kolovozu i za prvih osam mjeseci imamo rast s tog tržišta. Doduše, nevelikih dva posto - i u dolascima i u noćenjima - ali tih četiri milijuna noćenja najvažniji su dio naših turističkog prometa, ističe Popović.
I druga tradicionalna istarska tržišta dobro se drže, iako valja primijetiti da su Austrijanci i Talijani po noćenjima u kolovozu pali (po jedan posto manje nego lani), a Slovenci porasli za skromnih tri posto. No, Popović će primijetiti da su nam sa sva ta tri tržišta – s kojih ostvarujemo ukupno 37 posto noćenja (Italija 14, Slovenija 13, Austrija 10 posto) – u porastu mjeseci izvan glavne sezone, pa i dosadašnji kumulativ nije loš.
Talijani imaju u prvih osam mjeseci 2,18 milijuna noćenja (plus dva posto), Slovenci 1,94 milijuna (plus pet) i Austrijanci 1,55 milijuna (plus tri). U tom »điru« su i Nizozemci koji su unatoč 5-postotnom padu u kolovozu ostali na »plus jedan« kad ovogodišnjih osam mjeseci uspoređujemo s lanjskima, pa s 1,3 milijuna noćenja čvrsto drže peto mjesto.
Prvih sedam inozemnih tržišta raste
I dalje je najveći porast s ruskog tržišta. S 210 tisuća noćenja u kolovozu Rusi su u osam mjeseci došli do 585 tisuća, pretekli su za koju tisuću noćenja i Čehe (unatoč odličnom češkom posjetu i u kolovozu i tijekom 2007.). Još stotinjak tisuća noćenja i dostići će i domaće goste koji su s ukupnih 700 tisuća šest posto u padu prema lani.
- Očito okretanje dijela naših velikih hotelijera prema ruskom tržištu daje rezultate, naravno u tzv. čvrstom smještaju. Ipak, moram spomenuti da ovaj stalni i osjetni uzlazni trend Rusa, koji traje već nekoliko sezona, može biti i lako zaustavljen ako u procesu pristupanja Europskoj uniji budemo morali za njih uvesti vize kao što ih imaju članice EU-a, upozorava Popović.
Prvih sedam inozemnih tržišta raste, ali nekoliko je značajnijih u padu. Popović apostrofira Skandinaviju (s Danskom) i Veliku Britaniju. U 2007. Švedska je na minus 17 posto, Danska na minus sedam, obje unatoč puno boljem kolovozu od lanjskog. Nikako se ne uspijevamo vratiti ni na britansko tržište. U padu je i mađarsko. Od onih koja imaju barem 1-postotni udio u istarskom turističkom prometu bolji nego lani su belgijsko, poljsko, slovačko, švicarsko i francusko. Iz »kuriozitetnih« porasta možemo izdvojiti Irce čiji je broj ove godine utrostručen, ali sve skupa bilo ih je niti šest tisuća, a toliko u jednom danu ugosti jedan oveći istarski autokamp.
- Po informacijama koje imam od većih istarskih ugostiteljsko-turističkih kompanija rujan bi trebao biti dobro popunjen, ponajprije kad je riječ o hotelima. Podsjećam da je lani rujan bio jako dobar, a po ovim najavama, ako se vrijeme baš jako ne pokvari, i ovogodišnji bi mogao biti na takvoj razini, dakle oko dva milijuna noćenja. Zato očekujem da ćemo planirani 2-postotni rast na godišnjoj razini i ostvariti. Naravno, ostaje nam nakon rujna kvalitetnije sagledati cijelu sliku turističke 2007., i po vrstama smještaja i po tržištima, kazao je Popović.
Najviše noćenja u Rovinju i Poreču
Jasno je da dobar ukupni rezultat znači da je i većina lokalnih turističkih zajednica u Istri zabilježila plusove u odnosu na lani. Uobičajeno najviše turista bilo je u Rovinju i Poreču. TZ Poreča evidentirao je nešto više dolazaka, 325 tisuća prema rovinjskih 312, ali u noćenjima je Rovinj u prvih osam mjeseci na 2,19 milijuna, a Poreč zaostaje za 30-ak tisuća. Slijede Medulin s 1,6 milijuna noćenja, pa Umag, Tar-Vabriga, Funtana, Vrsar, Labin (Rabac), Pula, Novigrad i Fažana.
© 2003 - 2026 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti