Više rate i u eurima i u švicarcima
1
Nakon što je početkom rujna 2011. Narodna banke Švicarske donijela odluku da neće tolerirati vrijednost eura manju od 1,2 franka, njihova je nacionalna valuta naglo pojeftinila za 7,5 posto na tu ciljanu vrijednost koju je postavila središnja banka. Potom je dodatno pojeftinio za 3,5 posto. Za hrvatske građane to znači da je franak pao na šest kuna, čime su se umanjili strahovi dužnika koji su se zadužili vezujući otplatu kredita uz tu valutu.
Očekivalo se da će franak pasti ispod 5,8 kuna, tečaj koji su Vlada i banke dogovorili da se ponudi zaduženim građanima koji žele umanjiti rate kredite te taj dio kreditnog tereta prebace na buduće razdoblje. Zbog toga su se tek rijetki odazvali na tu mjeru fiksiranja tečaja.
Međutim, zbog daljnjeg pogoršanja ekonomije u eurozoni, euro je od večernjih sati u petak, 20. siječnja do večernjih sati u ponedjeljak, 23. siječnja vrijedio manje od 1,2 franka. No, švicarska središnja banka nije intervenirala zbog toga. Ali zato je tečaj franka u Hrvatskoj porastao na 6,27 kuna, što je 4,5 posto više nego prije tri mjeseca.
Povećane rate tek će osjetiti građani koji su svoj kredit vezali uz švicarca. Rast franka od 4,5 posto znači da je za kredit od sto tisuća franaka rata povećana za 178 kuna, s 3.960 na 4.138 kuna. No, kada je prije nekoliko godina franak vrijedio 4,5 kuna, ta je rata težila 2.970 kuna mjesečno. Riječ je o prosječnom stambenom kreditu s otplatom na 20 godina čija je kamata pet posto godišnje.
Prije nekoliko godina, kada su bili popularni krediti u švicarcima, građani su za ugovorenih sto tisuća franaka kredita dobili 450 tisuća kuna za kupnju stana, a sada otplaćuju glavnicu od 627 tisuća kuna, koliko danas vrijedi sto tisuća franaka. No, prosječna cijena stanova je pala i tada uloženih 450 tisuća kuna u stan danas vrijedi od 300 do 400 tisuća kuna, ovisno o lokaciji.
Dakle, gubitak je znatnih 177 tisuća kuna na stavki dug prema banci te od 50 do 150 tisuća kuna na gubitku zbog pada vrijednosti nekretnina. Možda jednog dana nekretninama ponovno poraste cijena na vrijednosti iz 2007. godine, a franak se vrati na 4,5 kune pa će ova analiza biti tek podsjetnik na crne dane hrvatske ekonomije.
Gubitke na tečaju od preklani bilježe i oni koji otplaćuju kredite čiju su otplatu vezali uz euro. U 2010. je zajednička europska valuta ojačala jedan posto, lani za dva posto, a od početka 2012. za dodatnih 0,6 posto. Dakle, od početka 2010. euro je ojačao za 3,5 posto. To znači da ukoliko je početkom 2010. banka dala 450 tisuća kuna za kredit od 61,5 tisuća eura, sada po tom kreditu banka knjiži dug od 466 tisuća kuna. Razlika je 16 tisuća kuna. Nije malo, ali ni približno rastu duga koji su zabilježili oni koji su kredit vezali uz kretanje franka.
Rast eura od 3,5 posto u protekle dvije godine znači da je na kredit od 61,5 tisuća eura rata povećana za 115 kuna, s 3.216 na 3.331 kunu. Riječ je o prosječnom stambenom kreditu s otplatom na 20 godina, čija je kamata šest posto godišnje.Nekoć se činilo da je sva mudrost u odabiru kredita u tome odabire li se kredit s kamatom od četiri-pet posto (u francima), od šest posto (u eurima) ili od sedam posto (u kunama).
Danas, kada je vrijednost eura ojačala, a franka poletjela, najbolje su prošli oni koji kredite nisu vezali uz inozemne valute, već su ugovorili kunski stambeni kredit. Takve je kredite nudila većina banaka do kraja 2008., a potom su ih uvele tri banke sredinom prošle godine. No, čitavo vrijeme su ih nudile i stambene štedionice koje tijekom čitavog razdoblja otplate kredita drže fiksne kamate koje su niže i od onih koje nude banke i uz najpovoljnije uvjete.
Očekivalo se da će franak pasti ispod 5,8 kuna, tečaj koji su Vlada i banke dogovorili da se ponudi zaduženim građanima koji žele umanjiti rate kredite te taj dio kreditnog tereta prebace na buduće razdoblje. Zbog toga su se tek rijetki odazvali na tu mjeru fiksiranja tečaja.
Međutim, zbog daljnjeg pogoršanja ekonomije u eurozoni, euro je od večernjih sati u petak, 20. siječnja do večernjih sati u ponedjeljak, 23. siječnja vrijedio manje od 1,2 franka. No, švicarska središnja banka nije intervenirala zbog toga. Ali zato je tečaj franka u Hrvatskoj porastao na 6,27 kuna, što je 4,5 posto više nego prije tri mjeseca.
Povećane rate tek će osjetiti građani koji su svoj kredit vezali uz švicarca. Rast franka od 4,5 posto znači da je za kredit od sto tisuća franaka rata povećana za 178 kuna, s 3.960 na 4.138 kuna. No, kada je prije nekoliko godina franak vrijedio 4,5 kuna, ta je rata težila 2.970 kuna mjesečno. Riječ je o prosječnom stambenom kreditu s otplatom na 20 godina čija je kamata pet posto godišnje.
Prije nekoliko godina, kada su bili popularni krediti u švicarcima, građani su za ugovorenih sto tisuća franaka kredita dobili 450 tisuća kuna za kupnju stana, a sada otplaćuju glavnicu od 627 tisuća kuna, koliko danas vrijedi sto tisuća franaka. No, prosječna cijena stanova je pala i tada uloženih 450 tisuća kuna u stan danas vrijedi od 300 do 400 tisuća kuna, ovisno o lokaciji.
Dakle, gubitak je znatnih 177 tisuća kuna na stavki dug prema banci te od 50 do 150 tisuća kuna na gubitku zbog pada vrijednosti nekretnina. Možda jednog dana nekretninama ponovno poraste cijena na vrijednosti iz 2007. godine, a franak se vrati na 4,5 kune pa će ova analiza biti tek podsjetnik na crne dane hrvatske ekonomije.
Gubitke na tečaju od preklani bilježe i oni koji otplaćuju kredite čiju su otplatu vezali uz euro. U 2010. je zajednička europska valuta ojačala jedan posto, lani za dva posto, a od početka 2012. za dodatnih 0,6 posto. Dakle, od početka 2010. euro je ojačao za 3,5 posto. To znači da ukoliko je početkom 2010. banka dala 450 tisuća kuna za kredit od 61,5 tisuća eura, sada po tom kreditu banka knjiži dug od 466 tisuća kuna. Razlika je 16 tisuća kuna. Nije malo, ali ni približno rastu duga koji su zabilježili oni koji su kredit vezali uz kretanje franka.
Rast eura od 3,5 posto u protekle dvije godine znači da je na kredit od 61,5 tisuća eura rata povećana za 115 kuna, s 3.216 na 3.331 kunu. Riječ je o prosječnom stambenom kreditu s otplatom na 20 godina, čija je kamata šest posto godišnje.Nekoć se činilo da je sva mudrost u odabiru kredita u tome odabire li se kredit s kamatom od četiri-pet posto (u francima), od šest posto (u eurima) ili od sedam posto (u kunama).
Danas, kada je vrijednost eura ojačala, a franka poletjela, najbolje su prošli oni koji kredite nisu vezali uz inozemne valute, već su ugovorili kunski stambeni kredit. Takve je kredite nudila većina banaka do kraja 2008., a potom su ih uvele tri banke sredinom prošle godine. No, čitavo vrijeme su ih nudile i stambene štedionice koje tijekom čitavog razdoblja otplate kredita drže fiksne kamate koje su niže i od onih koje nude banke i uz najpovoljnije uvjete.
Udruge će tužiti banke zbog kredita s valutnom klauzulom
Tomislav Prpić iz udruge Franak nam je rekao da je upoznat s najnovijim kretanjima franka na svjetskom tržištu te je dodao da je čitao izvješća njihove središnje banke koja je najavila da će još jače braniti rast franka te da očekuje njegovo slabljenje. Što se tiče aktivnosti te udruge u Hrvatskoj, kaže da su upoznali sve banke da će, zajedno s udrugom Potrošač, protiv njih podnijeti prvu kolektivnu tužbu zbog kredita s valutnom klauzulom.
- Učinit ćemo to sredim veljače na Trgovačkom sudu u Zagrebu, pojasnio je Prpić te dodao da su kontaktirali novog ministra financija Slavka Linića te da očekuju da će ih pozvati na razgovor.
Tomislav Prpić iz udruge Franak nam je rekao da je upoznat s najnovijim kretanjima franka na svjetskom tržištu te je dodao da je čitao izvješća njihove središnje banke koja je najavila da će još jače braniti rast franka te da očekuje njegovo slabljenje. Što se tiče aktivnosti te udruge u Hrvatskoj, kaže da su upoznali sve banke da će, zajedno s udrugom Potrošač, protiv njih podnijeti prvu kolektivnu tužbu zbog kredita s valutnom klauzulom.
- Učinit ćemo to sredim veljače na Trgovačkom sudu u Zagrebu, pojasnio je Prpić te dodao da su kontaktirali novog ministra financija Slavka Linića te da očekuju da će ih pozvati na razgovor.
