Više od 300 kandidata želi u EU-parlament

Hrvatska i svijet
20.03.2013 08:38
B.Ž.
Ilustracija (M. MIJOŠEK/arhiva)
Ilustracija (M. MIJOŠEK/arhiva)
Za nešto manje od mjesec dana, 14. travnja, hrvatski birači će prvi put izaći na izbore za Europski parlament te izabrati 12 predstavnika u Europi. Ovi su izbori ujedno obveza Hrvatske kao nove članice, a već iduće godine Hrvati će ponovno na birališta, kada će opet odlučivati o članovima EU-parlamenta iz Hrvatske, budući da se 2014. održavaju redovni europski izbori u svim državama članicama Unije.
To bi značilo da će 12 kandidata koje odaberemo na skorašnjim izborima u travnju u Europarlamentu zastupati interese Hrvatske nepunih godinu dana jer im se mandat aktivira nakon 1. srpnja i traje sve do redovnih europskih izbora na razini svih 28 članica, koji će se održati u lipnju 2014.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) primilo je ukupno 28 kandidacijskih lista za EU-izbore, a konačan broj pravovaljanih listi bit će poznat danas. Naime, taj broj može biti manji u slučaju da se nakon provjere utvrdi da pojedine ne ispunjavaju sve potrebne uvjete. No, i sam broj pristiglih lista dovoljno pokazuje koliko je stolac u EU-parlamentu poželjan.
Na 28 predanih lista ima 336 kandidata, od kojih je 13 iz Istre. Na listi HDZ-HSPAS-BUZ-a je Ivan Bubić, na listi SDP-HNS-HSU-a je Marino Baldini, na listi Hrvatskih laburista William Negri, na listi A-HSS Bruno Langer, na listi grupe birača su Ivan Jakovčić, Darko Lorencin, Giovanni Cernogoraz i Viviana Benussi, na listi SRP-a su Vladimir Kapuralin, Jasna Tkalec i Davor Rakić, na listi Akcije mladih Ivana Griparić, a na listi Pokreta za modernu Hrvatsku Željko Popović.
Među profiliranim ili parlamentarnim strankama značajan je i broj onih prosječnim biračima potpuno nepoznatih pa je ovo dobar uvod za lokalne izbore.
Članovi Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske biraju se po razmjernom izbornom sustavu i uz korištenje preferencijalnog glasovanja, a cijela Hrvatska organizirana je kao jedna izborna jedinica. To ove izbore čini jedinstvenima u hrvatskom izbornom zakonodavstvu i njegovoj praksi otkako se u zemlji provode višestranački demokratski izbori. (piše D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti