Veliki investitori potapaju obrtnike: blokirano 400 građevinskih obrta

Građevinski obrtnici ni ovu godinu neće pamtiti po dobrom. Turistička sezona nije im donijela očekivane investicije i više posla, a u većini je gradova i općina već stupila na snagu zabrana građevinskih radova zbog turističke sezone.

Da nema gradnje Istarskog ipsilona, situacija bi bila još puno gora. Doista, proširenjem glavne istarske prometnice zapošljava se značajan broj prijevoznika i koristi teška mehanizacija.

Samo posljednjih pet mjeseci u Istarskoj je županiji 103 obrta manje u građevinarstvu, pa ih je danas registrirano 1.815, doznajemo od predsjednika Županijske obrtničke komore Alda Ukanovića.

- Nažalost, u prvih pet mjeseci smanjio se broj građevinskih obrtnika, a do kraja godine očekujemo daleko veći pad. Građevinske aktivnosti jenjavaju jer uskoro nastupaju zabrane radova u turističkim mjestima. Dok god ne krenu investicije, dok se na zavrti novi investicijski ciklus, i dalje će opadati broj tvrtki od obrta do trgovačkih društava.

Građevinarci su oni koji prvi osjete teret krize, a treba im više vremena da se oporave. Prije pet godina u Istri je bilo 2.861 zaposlenih, da bi se u 2008. broj smanjio na samo 1.505 radnika u građevinskim obrtima, veli Ukanović.

Omča oko vrata obrtnika, a posebice građevinara, je nemogućnost naplate. Dok su u 2008. imali 33 milijuna kuna nepodmirenih obaveza, lani je taj iznos narastao na 50 milijuna. Prema broju blokiranih obrta, u 2008. bilo ih je 264, a u 2009. čak 390.

- U okruženju neplaćanja najprije nastradaju male tvrtke jer nemaju organizacijskih potencijala, ne mogu sudjelovati na natječajima i u lošijem su položaju na tržištu. Daleko lakše posluju veće tvrtke jer imaju veći mehanizam iza sebe.

Samostalni obrtnici više su izloženi potresima na tržištu. Moraju prihvatiti posao kooperanata ili podkooperanata, što je nužno zlo. Ako ostane novca nakon što se namire veliki, možda će nešto i dobiti, ali ako ne ostane, radit će a da nikad ne naplate svoj rad, kaže Ukanović.

Obrtniku nitko ne garantira plaćanje. Zato Obrtnička komora već dugo predlaže zakon o dužničko-vjerovničkim odnosima prema kojem bi se u roku od 30 dana izvršila plaćanja.

- Znam da je to ovog trenutka teško, ali nelikvidnost je najveći problem u Hrvatskoj i bit će još gore ako se ne provedu sankcije i rigorozne mjere. Država bi trebala izvršiti multilateralnu kompenzaciju da se vidi tko kome i koliko duguje. Vlada RH zajedno s bankama morala bi naći rješenje, isposlovati grace period od godinu dana da bi se obrtništvo oporavilo u prijelaznom razdoblju. Jedino na taj način moći ćemo održati postojeći broj obrtnika, smatra predsjednik obrtnika.

Navedeni stav Ukanović potkrepljuje podatkom prema kojem na razini županije svi obrtnici trenutno imaju 377 milijuna kuna nepodmirenih obveza. Insolventna su 2.832 obrtnika koja zapošljavaju 1.803 radnika. Dakle 33 posto, ili svaki treći obrtnik, je blokiran. Na razini cijele Hrvatske stanje je još gore jer je 41 posto obrtnika blokirano.

- U najboljim vremenima, sredinom proteklog desetljeća, u županiji je djelovalo 9.200 obrtničkih radnji, a sada tek njih oko 8.600. Obrtništvo je zapošljavalo 26 posto sveukupno zaposlenih radnika. Još je porazniji podatak da je u zadnjih nekoliko godina u obrtništvu izgubljeno šest tisuća radnih mjesta. Sada je u obrtništvu zaposleno samo 16.500 osoba zajedno s nosiocima obrta. Gdje su ljudi koji su radili u tom sektoru? Od čega žive? Nitko nije odgovorio što se to dešava s obrtnicima, ističe Ukanović. (Jasna ORLIĆ)