Veći broj poskoka uz rub Ćićarije, najezde nema
(Arhiva)
Proljetno sunce izmamilo je zmije. Neotrovne vrste viđaju se kako gmižu oko kuća prigradskih naselja na sjeveru Istre, dok su otrovnice prisutnije na pojedinim dijelovima kraških stjenovitih područja. Uz rub Ćićarije berači šparoga ovog proljeća često viđaju poskoke. U Državnom zavodu za zaštitu prirode kažu da broj ovih gmizavaca varira iz godine u godinu i ovisi o brojnosti njihova plijena - ima li u prirodi više malih glodavaca, više je i zmija.
- Ove godine nismo zaprimili dojavu o čudnim najezdama zmija. U proljetnom razdoblju one se bude iz sna i izlaze van iz svojih skrovišta. Mnoge od njih koriste zajednička skloništa te se veći broj zmija na okupu može vidjeti ukoliko naiđete na mjesto gdje su zajedno hibernirale. Također, proljeće je doba povećane aktivnosti zbog razmnožavanja, kaže Andreja Ribarić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode.
Veći broj poskoka uz rub Ćićarije, dodaje, također nije neuobičajena pojava. Prije svega im je zbog razmnožavanja u ovom razdoblju povećana aktivnost. Također, zmije ovise o svome plijenu, pa ako je godina bogatija glodavcima (raznim miševima, voluharicama i sl.), to će utjecati na njihov veći broj.
Građane koji izlaze u prirodu djelatnici zavoda upozoravaju da je u slučaju susreta zmiju najbolje pokušati zaobići ili zaplašiti udarcima nogom o tlo te je pustiti da se makne.
Takve su i preporuke vlasnika Robinzonskog kampa Raspadalica na Ćićariji Nevija Ladavca.
- Zmiji treba dati prostora da se makne. Ljudi griješe kada su tihi i šuljaju se, treba svako toliko lupnuti. Zmija osjeća vibracije i osjeti li ih, maknut će se ima li kamo, kaže Ladavac.
U petnaestak godina koliko je vlasnik terena na Raspadalici, poznatog uzletišta paraglidera na samom rubu planinskog masiva Ćićarije, Ladavac nikada nije čuo da je nekoga ugrizao poskok.
U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice - poskok, riđovka i planinski žutokrug. Sve vrste su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode pa ih se ne smije namjerno ozljeđivati i ubijati. Zabranjeno je i njihovo uznemirivanje, hvatanje i držanje u zatočeništvu. (G. ČALIĆ ŠVERKO)
- Ove godine nismo zaprimili dojavu o čudnim najezdama zmija. U proljetnom razdoblju one se bude iz sna i izlaze van iz svojih skrovišta. Mnoge od njih koriste zajednička skloništa te se veći broj zmija na okupu može vidjeti ukoliko naiđete na mjesto gdje su zajedno hibernirale. Također, proljeće je doba povećane aktivnosti zbog razmnožavanja, kaže Andreja Ribarić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode.
Veći broj poskoka uz rub Ćićarije, dodaje, također nije neuobičajena pojava. Prije svega im je zbog razmnožavanja u ovom razdoblju povećana aktivnost. Također, zmije ovise o svome plijenu, pa ako je godina bogatija glodavcima (raznim miševima, voluharicama i sl.), to će utjecati na njihov veći broj.
Građane koji izlaze u prirodu djelatnici zavoda upozoravaju da je u slučaju susreta zmiju najbolje pokušati zaobići ili zaplašiti udarcima nogom o tlo te je pustiti da se makne.
Takve su i preporuke vlasnika Robinzonskog kampa Raspadalica na Ćićariji Nevija Ladavca.
- Zmiji treba dati prostora da se makne. Ljudi griješe kada su tihi i šuljaju se, treba svako toliko lupnuti. Zmija osjeća vibracije i osjeti li ih, maknut će se ima li kamo, kaže Ladavac.
U petnaestak godina koliko je vlasnik terena na Raspadalici, poznatog uzletišta paraglidera na samom rubu planinskog masiva Ćićarije, Ladavac nikada nije čuo da je nekoga ugrizao poskok.
U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice - poskok, riđovka i planinski žutokrug. Sve vrste su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode pa ih se ne smije namjerno ozljeđivati i ubijati. Zabranjeno je i njihovo uznemirivanje, hvatanje i držanje u zatočeništvu. (G. ČALIĆ ŠVERKO)
