Vađenje zubnog živca: kada ima smisla i zašto?

Dragi čitatelju,

Pacijenti me često pitaju treba li liječiti zub prije izrade krunice, zašto zub boli iako je liječen, može li zub dobiti karijes ako nema živca i slična pitanja.

Što uopće znači “liječenje zuba” ili “vađenje živca iz zuba”. Stručno se taj tretman zove devitalizacija zuba ili endodontsko liječenje zuba. U slučaju da je zub već bio tretiran i treba se ponovno tretirati, tada govorimo o reviziji zuba.

Još do nedavno (srećom danas je drugačije, ili bi trebalo biti) stomatolozi nisu bili svjesni koliko je važno da je zub vitalan jer se tako hrani i takav je izdržljiviji na vanjske čimbenike. Drugi razlog je osjećaj boli koji djeluje kao obrambeni mehanizam i upozorava nas da nešto nije dobro (npr. ako je na zubu prisutan karijes).

Zašto se zubi devitaliziraju?

Najčešća indikacija za devitalizaciju zuba je duboki karijes koji je došao do živca zuba. Naime, bakterije koje uzrokuju karijes kroz sitne kanaliće dentina dolaze do spleta krvnih žila i živca unutar samog zuba (pulpa zuba) i uzrokuju upalu živca. Osoba ne mora nužno osjetiti nikakve subjektivne simptome, posebno kad je sačuvana caklina izvana. Klinički se to može utvrditi testiranjem zuba na hladni podražaj i u slučaju da zub ne reagira - vrlo vjerojatno je došlo do bespovratne upale živca i takav zub treba endodontski tretirati. Češća je ipak situacija da se osoba žali na bol pri jelu (na toplo-hladno) ili upadanje hrane, te se nakon uklanjanja karijesa treba pristupiti devitalizaciji jer je karijes došao do živca zuba.

Kako izgleda i koliko traje zahvat devitalizacije zuba?

Obavezno se osobi da lokalna anestezija kako bi zahvat bio potpuno bezbolan. Prvi je korak odstranjivanje karijesa dok ne dobijemo potpuno čisti zub. Nakon toga se kanal ili više kanala (kutnjaci imaju do 4 kanala, prednji zubi najčešće 1 kanal) čiste mehanički i dezinficiraju kemijski tekućinama te na kraju ispunjavaju gutaperka štapićima. U prosjeku, ovisno o broju kanala, zahvat traje od 30 do 90 minuta. U rjeđim situacijama, stomatolog može dati antibiotik na bazi penicilina ili klindamicina.

Današnje smjernice endodontskih svjetskih organizacija sugeriraju da je poželjno, naravno pod uvjetom zadovoljenih kliničkih kriterija, devitalizaciju napraviti u jednoj posjeti. U prošlosti smo često mogli čuti da su se pojedini zubi liječili mjesecima što svakako danas izbjegavamo. Ako se zub ne može tretirati u jednoj posjeti, onda se stavlja medikamentozni uložak na bazi kalcij hidroksida te se liječenje nastavlja kroz tjedan dana.

Koje su posljedice devitalizacije zuba?

Devitalizirani zub postaje fragilniji i manje otporan na mehaničke sile. Posljedica toga može biti pucanje zuba zbog čega treba prepoznati takve situacije i prevenirati ih izradom kvalitetnih ispuna, postavom nadogradnji ili, kod veće destrukcije zuba, izradom krunice.

Devitalizirani zubi s vremenom promjene boju, odnosno potamne, i na to treba pacijente uvijek upozoriti. I nije toliko problem ako neki stražnji zub promjeni boju, ali itekako je ako se radi o prednjem zubu. I za to postoji rješenje koje je minimalno invazivno, a to je unutarnje izbjeljivanje zuba posebnim preparatima. Takvo izbjeljivanje traje do nekoliko dana uz 2-3 dolaska u ordinaciju.

I na kraju, devitalizirani zub ne prenosi bol. Bol je obrambeni mehanizam, a kad zub nema živca, nema ni tog mehanizma obrane. Nerijetko mi se u kliničkoj praksi dogodi da pacijent nema nikakvih smetnji ni bolova na zubu, a ima duboki karijes pa se neugodno iznenade tom činjenicom. Zdravi živac u zubu nas na vrijeme upozori da se nešto neobično događa sa zubom (npr. površinski karijes) i tako možemo i mi na vrijeme reagirati. Zato je važno redovno ići na kontrolne preglede bez obzira imamo li smetnji ili ne.

Želim staviti krunicu ili most na zube. Moram li devitalizirati zub prije toga?

Jako se često susrećem s ovim pitanjem, a odgovor je: “Ovisi o stanju samog živca, ali svakako je bolje da zub ostane vitalan, odnosno “živ”.” Ono što pacijente brine je, što ako se ukaže potreba za devitalizacijom nakon što se postavi krunica ili most, hoće li morati sve skidati pa nanovo raditi. Tu je važno da stomatolog ispravno procijeni stanje zuba prije izrade krunice ili mosta kako bi se spriječila naknadna potreba za devitalizacijom. Ako se to i dogodi (a može se dogoditi i 5 ili 10 godina nakon predaje rada) najčešće se ne mora se skidati cijeli rad već se, kao i kod prirodnog zuba, napravi rupica kroz krunu i zub se devitalizira kroz krunu. Takav pristup je malo kompleksniji, ali u potpunosti izvediv.

Zašto me zub boli iako je liječen?

Zub koji je ispravno devitaliziran nema živčane okončine koje mogu prenositi bol. Ono što pacijente u tim situacijama najčešće boli može biti upaljeno zubno meso oko tog zuba (možda postoji parodontni džep), apsces koji je nastao iznad korijena zuba ili možda zub nije ispravno devitaliziran (možda nisu tretirani svi kanali).

Može li zub koji je devitaliziran dobiti karijes?

Apsolutno da. Mehanizam nastanka karijesa nema veze sa živcem zuba već s prisutnošću bakterija koje svojim nusproizvodima uzrokuju uništavanje cakline i dentina.

Što treba znati prije devitalizacije zuba?

Treba znati kako postoji mogućnost da ćeš morati doći više od jednom u ordinaciju da se završi tretman. Normalno je da zub bude osjetljiv na dodir ili zagriz tijekom nekoliko dana (ponekad i do nekoliko tjedana) nakon zahvata. Kao što je i gore bilo govora, zub s vremenom može potamniti. Važno je barem jednom godišnje napraviti kontrolu i radiološku snimku radi praćenja zuba. Jednom endodontski tretiran zub ne znači da se u budućnosti neće morati ponoviti endodontsko liječenje.

Pozdravlja vas stomatolog,
Haris Šabić, dr. med. dent., specijalist stomatološke protetike