Usluga šprica, građani negoduju: Kestene napada moljac miner
Stabla kestena (ilustracija)
Stabla divljeg kestena na Vialima napada
kestenov moljac miner
; stručna njega i održavanje nužni su za njihovo zdravlje, a tretiranje se provodi u minimalnim dozama, sredstvima povoljnih ekotoksikoloških svojstava, i jedino kada je to prijeko potrebno. Sukus je to odgovora koji smo primili od komunalca Usluge, nakon što je njihova nedavna obavijest o
tretiranju stabala kestena na šetalištu Viale
u Poreču izazvala burne
komentare
na društvenim mrežama.
Jedni neprimjerenim smatraju špricanje stabala u proljeće prije cvatnje, dok su se drugi zabrinuli oko štetnog utjecaja pesticida na pčele i kućne ljubimce.
-Biljke u gradovima rastu u umjetno stvorenom okolišu kao što su rubovi prometnica, asfaltirane ili popločene površine, prometni otoci, vaze i korita itd. Više su izložene fiziološkom stresu te zagađenju atmosfere i tla nego u svom prirodnom okolišu. Podložnije su i
napadu štetnika i uzročnika biljnih bolesti
. Ako ih želimo sačuvati, nužno je provoditi mjere
zaštite i prihrane
, kažu iz Usluge.
Kestenov moljac miner u Hrvatskoj se pojavio 1995., i glavni je nametnik na divljim kestenima širom zemlje. U Zagrebu je, po pisanju stručnog portala
Štetnici HR
, nađen na svim stablima u gradu, kao i na svim drvoredima i stablima unutar kompleksa šuma u Maksimiru, Tuškancu i drugdje.
Krajem srpnja i tijekom kolovoza uzrokuje potpuno smeđe lišće i defolijaciju. Zbog brojnih odraslih leptirića oko napadnutih stabala, problem je i za ljude. Da bi ga se suzbilo, treba uklanjati otpalo lišće u kojem prezimljuje, a zatim i poduzeti mjere zaštite kada se na stablima pojave prvi leptiri, navode iz Usluge u odgovoru za Parentium.
-Prvi leptiri se obično pojavljuju nešto prije cvatnje, kada odlažu jaja na lišće iz kojih nakon nekoliko dana izlaze male gusjenice koje se ubušuju u list i rade štete. Mjere zaštite se provode
odmah nakon cvatnje
kestena kako bi „ulovili“ što više gusjenica prije nego se ubuše u list, a isto tako i
izbjegli potencijalnu opasnost da naudimo pčelama i ostalim korisnim insektima
koje privlači atraktivni cvijet divljeg kestena. Naime, u fazi završetka cvatnje i intenzivnog otpadanja latica on pčelama i ostalim korisnim insektima više nije atraktivan te provedba mjera zaštite za njih ne predstavlja veću opasnost, objašnjavaju iz Usluge.
Napominju kako dodatnu sigurnost predstavlja i to što se za zaštitu koriste proizvodi povoljnih ekotoksikoloških karakteristika i niske opasnosti za druge organizme. Ti su proizvodi u Republici Hrvatskoj registrirani za ovu namjenu. Na području Poreča koristi se pripravak Dimilin SC 48 u koncentraciji od 0,02%.
Zakon nalaže
da se građane mora informirati
o provedbi mjera zaštite ukrasnog bilja na javnim površinama.
-Svjesni smo zabrinutosti i bojazni kod dijela građana kada ovu informaciju čuju, no moramo biti svjesni i činjenice da se ovi radovi povremeno jednostavno moraju obaviti. Isto tako, naglašavamo da svi mi koji sudjelujemo u održavanju zelenih površina ove radove provodimo jedino kada je to prijeko potrebno. Pri tome koristimo svo svoje stručno znanje, praktično iskustvo, tehnike i načine izvedbe kako bi potencijalnu opasnost za ljude i okoliš sveli na minimum ili potpuno isključili, zaključili su iz komunalnog poduzeća. (dp)