Umjetnik na odmoru u Valamaru: Slobodan Šijan i Rudolf Sikora stigli u Poreč

Još dva istaknuta umjetnika, Rudolf Sikora i Slobodan Šijan, pridružila su se renomiranim imenima neoavangarde koji već četvrtu godinu za redom u okviru projekta „Umjetnik na odmoru“ u Valamaru predstavljaju svoje viđenje svijeta oko sebe.

Slobodan Šijan je redatelj eksperimentalnih i igranih filmova, pisac i likovni umjetnik, ali i autor niza publikacija. Njegova najistaknutija djela su filmovi “Ko to tamo peva” (1980.), “Davitelj protiv davitelja” (1984.), Kako sam sistematski uništen od idiota” (1983.) i “Maratonci trče počasni krug” (1982.). Za svog dugogodišnjeg prijatelja Tomislava Gotovca, kao reakciju na njegovu smrt, snima film “Pesma za Toma” (2010.), a njegovo se stvaralaštvo može s pravom svrstati u značajna ostvarenja eksperimentalnog filma. Svoju nedavnu izložbu ''Album izgubljenih snova'' posvetio je majci. Fotografije su izložene po principu fotoalbuma koji je uokviren heklanim stolnjakom, uz pismo na memorandumu natipkano na pisaćoj mašini. Osim odavanja počasti majci, Šijan je počast odao i već zapostavljenoj tradiciji izrade fotografija i slaganje fotoalbuma.

Šijan se bavio i književnošću te je 2010. godine izdao “Filmski letak” u kojem je sakupio makete ’fanzina’, a 2015. “Filmus - Priče o filmu”, skup priča o važnim filmskim stvarateljima koji su utjecali na njegov rad. Konačno priznanje Tomislavu Gotovcu i njegovom radu, Šijan je obuhvatio u djelu “KINO TOM - Antonio G. Lauer ili Tomislav Gotovac između Zagreba i Beograda“.

Rudolf Sikora smatra se najznačajnijom osobom slovačke konceptualne likovne scene i jedan je od prvih umjetnika u Čehoslovačkoj koji se sustavno bavi temom civilizacijske i ekološke prijetnje svijetu. Inicijator je kolektivnih događanja i osnivač alternativnog izlagačkog prostora “1. otvoreni atelijer” u Bratislavi (1970), koji je okupljao umjetnike koji su, nakon Praškog proljeća, bili u opoziciji spram povratka doktrinama socijalističkog režima. Na kolektivnoj izložbi “1. otvoreni atelijer” te iste godine u Sikorinoj kući u Bratislavi, održan je prvi organizirani prosvjed (u formi izložbe) protiv interveniranja službenih tijela u umjetnost. Sikora u svojim radovima koristi fotografije, fotomontaže i tipogramska ostvarenja, konceptualne stripove. Lajtmotiv njegovih radova su piramidalne sheme i različiti dijagrami koji metaforički predstavljaju ljudsko društvo. (dp)