Umjesto sadašnjih 23 predviđeno 17 golf igrališta

Istra
01.09.2015 08:54
D. Požarić
Od 17 golf igrališta koliko ih je uvršteno u prijedlog prostornog plana dva su postojeća, a tri su uvjetne lokacije (M. MIJOŠEK)
Od 17 golf igrališta koliko ih je uvršteno u prijedlog prostornog plana dva su postojeća, a tri su uvjetne lokacije (M. MIJOŠEK)
Istarska županija je pokrenula postupak javne rasprave o prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije koja će trajati od 1. do 15. rujna. Izmjenama i dopunama prostornog plana pristupilo se radi niza izmjena zakona i propisa, zbog mogućnostima zaštite prostora, kao i iskazanih potreba gradova i općina za redefiniranjem pojedinih prostorno-planskih odrednica strateškog dokumenta prostornog uređenja. Time se ujedno prostorni plan usklađuje sa usvojenim razvojnim dokumentima na nacionalnoj i županijskoj razini.
- Prostor kao resurs, održivi i policentrični razvoj, te otvorenost i integracija prostora temeljna su načela kojima se rukovodilo u organizaciji prostora pri izradi prostorno planske dokumentacije. Prostorni plan izrađen je racionalno, ali ne i restriktivno, te u skladu sa zakonom, prostornim mogućnostima i iskazanim potrebama jedinica lokalne samouprave, izjavio je župan Valter Flego.

Deset najvažnijih planskih mjera

Petnaest je planskih mjera za realizaciju osnovnih ciljeva postavljenih prostornim planom, među njima deset najznačajnijih. Kada je o građevinskom području riječ, 47 posto građevinskog područja naselja je danas neizgrađeno što ukazuje da postoji određena rezerva građevinskih područja za razvoj naselja. Planom su revidirani kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja naselja, u cilju sprječavanja njihovog neracionalnog širenja.
Druga planska mjera odnosi se na izdvojena građevinska područja namijenjena turizmu. Ovim se izmjenama naime smanjuje površina izdvojenih građevinskih područja za turizam na zapadnoj obali Istre. Uz suglasnost gradova i općina vršila se realokacija zona – neke su lokacije brisane da bi se mogle planirati u istoj površini nove zone za turizam. Povećan je planirani broj smještajnih kapaciteta u cilju racionalnijeg korištenja već zauzetog prostora. Stambeno-turistička naselja prenamijenjena su u građevinska područja naselja ili u izdvojena građevinska područja za turizam. Ovim se planom razvoj turizma usmjerava na unutrašnjost i istočnu obalu županije, dok se za područje zapadne obale određuju viši standardi i kategorije za već izgrađene turističke komplekse.
Kod sporta i rekreacije, broj lokacija golf igrališta je smanjen sa 23 (od toga su dva postojeća) na 17, a za 3 lokacije određena je uvjetovana rezervacija prostora temeljem zadanih uvjeta iz Strateške procjene utjecaja na okoliš ID PPIŽ.
Planskom mjerom koja se odnosi na mineralne sirovine, smanjuje se broj eksploatacijskih polja sa 81 na 49. Utvrđene su velike rezerve unutar postojećih eksploatacijskih polja za tehničko građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te se ovim planom ne dozvoljava otvaranje novih eksploatacijskih polja za te mineralne sirovine.
Kada je o zaštićenom području riječ, povećava se površina zaštićenog područja prirode za 30 posto. Ovim izmjenama plana zaštićeno područje rasprostire se na površini od ukupno 72.442 hektara što iznosi 25,75 posto područja Županije. Dosad se štitilo 56.070 hektara, odnosno 19,86 posto teritorija županije.

Dovršetak Istarskog ipsilona prioritet

U segmentu prometa planom je određena mreža potencijalnih lokacija helidroma u funkciji javnog zračnog prometa, za potrebe turizma i potrebe u sustavu zaštite i spašavanja. Vezano uz cestovnu infrastrukturu prioritetni projekti od šireg značaja su dovršetak Istarskog ipsilona, rekonstrukcija državne ceste na zapadnoj obali županije D75 (stara cesta Pula - Kopar), državna cesta na istočnoj obali županije D66 (stara cesta Pula - Rijeka) te razne obilaznice naselja i slično.
U planskoj mjeri energetike uvjetuje se primjena najsuvremenijih i čišćih proizvodnih tehnologija i najučinkovitijih mjera zaštite, a kao energent se uvjetuje plin, što se prvenstveno odnosi na TE Plomin III čijom će se izgradnjom značajno povećati ukupna snaga kompleksa sa postojećih 335 MW na 710 MW. Planom se određuje proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (vjetar, sunce, energetski iskoristiv otpad i slično.)
Sustav vodoopskrbe mora osigurati sigurnu opskrbu vodom i u kritičnim razdobljima. Predložena koncepcija temelji se na integraciji vodnih resursa, izvorišta u dolini Mirne i Raše.
Kada je o zbrinjavanju otpada riječ, planom je određen integralni sustav gospodarenja otpadom. Nakon puštanja u rad ŽCGO Kaštijun, utvrđuje se obveza sanacije i rekonstrukcije postojećih odlagališta komunalnog otpada u pretovarne stanice, reciklažna dvorišta, kompostane i sortirnice, odvojeno sakupljenog otpada, sukladno posebnim propisima. U prijedlog plana ugrađene su mjere ublažavanja utjecaja na okoliš sukladno strateškoj studiji.Ostalih pet mjera odnose se na navodnjavanje, odvodnju otpadnih voda, graditeljsku baštinu, krajobraz i poslovno-proizvodne zone no kod njih nije ništa bitno mijenjano. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti