U Splitu predstavljena knjiga "Vodnjanske relikvije očima znanstvenika"

U dvorani Sveučilišne galerije „Vasko Lipovac“ na Sveučilištu u Splitu proteklog je vikenda svečano predstavljena knjiga „Vodnjanske relikvije očima znanstvenika - antropološki pristup“ u izdanju Sveučilišta u Splitu – Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti. Urednici knjige su prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, doc.dr.sc. Željana Bašić i doc.dr.sc. Ivana Kružić, a na knjizi je radilo deset autora: prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, doc.dr.sc. Željana Bašić, prof.dr.sc. Stipan Janković, mons. Marijan Jelenić, doc.dr.sc. Darko Kero, doc.dr.sc. Ivana Kružić, doc.dr.sc. Frane Mihanović, prof.dr.sc. Dragan Primorac, dr.sc. Snježana Štambuk i prof.dr.sc. Katarina Vilović.

Predstavljanju knjige su uz brojnu javnost i medije nazočili i mons. Marin Barišić, nadbiskup Splitsko – makarski, Jelena Hrgović, zamjenica gradonačelnika Splita, potom prof. Corrado Ghiraldo, predsjednik Gradskog vijeća Vodnjana, vlč. Gabriel Kamber, tajnik Splitsko – makarske nadbiskupije, don Mihovil Prović, studentski kapelan, te prorektori Sveučilišta, članovi Senata i predstavnici drugih institucija.

Uz promociju knjige u istom je prostoru otvorena posebno za ovu prigodu postavljena izložba koja prikazuje najvažnije nalaze, te proces i rezultate facijalne rekonstrukcije Sv. Nikoloze a koju je rekonstruirala Josipa Marić, studentica forenzike. Izložba će ostati otvorena do 15. siječnja 2018.

Knjigu su predstavili prof.dr.sc. Dragan Primorac, prof.dr.sc. Gloria Vickov i prof.dr.sc. Šime Anđelinović koji su tom prilikom naglasili da je to znanstveno djelo posebnog karaktera, sretni spoj znanosti, umjetnosti i vjere u traženju vjere i morala kao istine o životu, što je vrhunska vrijednost i temelj života. Ovo je prvi znanstveni prikaz takvog mnoštva relikvija u svijetu, svetaca koji dolaze iz vremenskog razdoblja od 1.500 godina i s područja cijeloga Rimskoga carstva. Posebno je važno, kako su naglasili predstavljači, sva su istraživanja rađena neinvazivnim metodama, a posebnost ovoga istraživanja je i ta što se koštane ostatke pokušalo sastaviti i po osobnoj pripadnosti.

Relikvije je u dva zasebna oltara 1.510 godine postavila opatica Adelaida Zorzi, a na kanonsku su rekogniciju i naučnu obradu čekale 191 godinu. Knjiga u osam poglavlja, na hrvatskom i engleskom jeziku, prikazuje slike 750 relikvija koje pripadaju 31 svecu, te 30 slika s CT snimanja triju neraspadnutih svetih tijela svetaca koja se čuvaju u Župnoj crkvi u Vodnjanu. Profesor Anđelinović je naglasio da su rezultati predstavljeni na brojnim znanstvenim skupovima i objavljeni u prestižnim znanstvenim časopisima, te potvrdio da se naučne spoznaje na vodnjanskim relikvijama već primjenjuju u suvremenoj medicini. Dodao je da je stekao osjećaj da se ovom analizom napravilo nešto zaista veliko jer se radi o prvoj analizi s tako velikim brojem svetaca.

Inače, vodnjanske su relikvije desetljećima predmetom zanimanja vjernika i Crkve, dok je njihova znanstvena obrada do sada bila većim dijelom zanemarena. Ovim postupkom, poduprtim od strane vodnjanskog župnika don Marijana Jelenića i uključenih znanstvenika, uz potporu katoličke crkve, učinjen je presedan koji je omogućio otvaranje vrata znanosti i u ovom segmentu.

Knjiga „Vodnjanske relikvije očima znanstvenika – antropološki pristup“, zajedno s izložbom, nakon Splita bit će uskoro predstavljena i u Vodnjanu.