U Slavoniji posao našlo 1.400, u Istri 18 osoba

U Istarskoj županiji lani je u javnim radovima u sklopu Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja sudjelovalo 77 osoba s evidencije Zavoda za zapošljavanje koje su time dobile mogućnost privremeno se maknuti s burze, najviše do šest mjeseci, nakon što su godinu ili više bili bez posla. Iako javni radovi kao Vladin projekt izvlačenja osoba iz dugotrajne nezaposlenosti postoji već nekoliko godina, u Istri je odaziv lokalnih uprava i tvrtki u njenom ili državnom vlasništvu, vrlo slab.

Prema podacima središnje službe HZZ-a, Istarska županija je 2011. g. smještena na najnižoj stepenici: u Istri je zasad svega 18 nezaposlenih dobilo priliku raditi putem ove mjere. Područna služba Pula stoga je uputila apel istarskim gradovima i općinama da se odazovu u većem broju i prilože programe da pomoću državnih sredstava obave određene društveno-korisne radove, a istovremeno izvuku iz nezaposlenosti, pa makar kratkotrajne, što veći broj građana.

Ako to ne učine, neiskorištena državna sredstva namijenjena za (su)financiranje plaća radnika u javnim radovima bit će, kao i ranijih godina, proslijeđena u ona područja Hrvatske gdje su lokalne uprave pokazale veću spremnost u organizaciji takvog zapošljavanja.

Za cijelu je državu za javne radove planirano oko 140 milijuna kuna, sredstva se dodjeljuju ovisno o prethodno iskazanim potrebama, no Istra se nije pokazala kao inicijator ovih projekata. Od svih lokalnih uprava lani se jedino Grad Pula uključio, i to tek u listopadu, pa je u javnim radovima čišćenja okoliša - putem Herculanee - radilo sedam osoba.

Zanimljivo je da su u ovom gradskom komunalnom poduzeću željeli zaposliti deset radnika, no na burzi nisu uspjeli pronaći toliki broj osoba koji bi bio spreman raditi! Očito da ovaj projekt zapošljavanja ne nailazi na odaziv ni među javnim upravama, ni među nezaposlenima.

- Nekima je teško nakon godina nezaposlenosti vratiti se u svijet rada, nekima je premalo novca za taj rad, a neki zdravstvenih problema, veli Lorencin Matić.

No, upozorava, ukoliko netko ne prihvati poziv bez valjanih opravdanja briše se iz evidencije Zavoda te gubi pravo na naknadu. Onima pak koji se nakon završetka javnih radova vrate na burzu nastavlja se isplata naknade u nepromijenjenom iznosu i trajanju. Budući da se naknada prima tri do najviše 15 mjeseci, osim u slučaju kad osoba ima 32 godine staža te joj nedostaje pet godina do pune starosne mirovine pa ima stalnu naknadu, većini je nezaposlenih osoba javni rad jedini prihod nakon godina čekanja na posao.

Javni rad ulazi u radni staž, a plaća se utvrđuje temeljem minimalne plaće u Hrvatskoj uvećane za doprinose, koja trenutno iznosi 3.300 kuna bruto, odnosno 2.246 kuna neto. (Maša JERIN)