U raljama švicarca: u Istri 30 obitelji uskoro bez doma
Ilustracija
Dok u Vladi još dorađuju mjere koje su nedavno javno ponudili bankama za građane zadužene u švicarskim francima da bi im olakšali vraćanje kredita, u udruzi Franak, koja je upravo u osnivanju, smatraju da je riječ tek o vatrogasnim mjerama.
Podsjećamo, Vlada je predložila da sve banke spuste kamatne stope na kredite u švicarskim francima na razinu koja će anuitete kredita građana sniziti na početni iznos uz fiksiranje tečaja franka od 5,8 kuna ili manje. Također, traži se da banke omoguće plaćanje tečajne razlike beskamatno u ratama s desetogodišnjom odgodom.
- Ove što sada Jadranka Kosor predlaže samo je prebacivanje duga na sljedećih deset godina, što je daleko od naših zahtjeva. Predlaže se odgođeno plaćanje kao i smanjenje kamata, međutim samo da bi građani ostali likvidni, kako-tako životarili i time mogli i dalje servisirati svoje obaveze, koje će opet na kraju u cijelosti isplatiti bankama, kazao je Tomislav Prpić, ekonomist iz Rijeke, koordinator udruge Franak za Primorsko-goransku i Istarsku županiju.
Moguć novi val prosvjeda
Da je tome tako svjedoči i komentar gospođe Selme iz Pule na Facebook stranici te udruge, koja je u nekoliko dana sakupila više od 2.200 simpatizera.
"Postoje i oni kojima ove nove mjere ne znače ništa. Meni je kamata 5,5 posto otkako sam digla kredit i nije se dizala. Zbog tečaja švicarca rata mi je do sada bila 2.000 kuna, fiksiranje tečaja bi ju smanjilo za nekih 800 kuna koje bi ja gomilala kao dug, a na to ne pristajem.
Stoga kad prvu ratu ne budem mogla platiti, otići ću tamo i reći da si uzmu stan, a to bi moglo biti brzo jer ovako više ne ide. Ako banke tvrde da nemaju zarade u francima, zašto ga onda ne daju konvertirati u kune ili eure", pita se ova Puljanka.
Slično misle i mnogi građani koji su jučer komentirali mjere Vlade na ovoj društvenoj mreži tražeći da im se krediti konvertiraju u kune po tadašnjem tečaju jer u protivnom izlaze na ulice. Ako se problem sve očajnijih građana uskoro ne riješi, moguće je da će švicarci potaknuti novi val prosvjeda na gradskim trgovima.
Mjerama Vlade u udruzi Franak nisu zadovoljni najviše zbog toga što i dalje sav rizik troška kredita ostaje isključivo na građanima.
- Zalažemo se za fer odnos u poslovima kreditiranja u kojem se rizik pravedno raspodjeljuje između klijenata i banaka jer nigdje u Europskoj uniji nije na ovakav način regulirano kreditiranje kao u Hrvatskoj.
Iako banke tvrde da je naš zahtjev neprihvatljiv jer bi time one bile na gubitku, to nije istina. Banke bi imale manju dobit, ali ne i gubitak. Ne tražimo oprost duga, želimo isplatiti svoje kredite, ali ne na način da nam se oduzmu sva primanja i na kraju i stanovi za koje smo se zadužili, dodao je Prpić.
Banke višestruko povećavaju dobit
Održavanjem visokih kamatnih stopa, smatraju u udruzi, banke višestruko povećavaju dobit koristeći trenutnu okolnost iznimnog jačanja švicarskog franka za stjecanje dodatnog profita. S druge strane, za neke građane to znači da sada plaćaju ratu koja je čak i dvostruko viša u odnosu na početni iznos.
Prpić ističe da cjelovito rješavanje problema na kojem upravo rade pravnici, ekonomisti i razni stručnjaci koji su se uključili u udrugu ne predviđa zadiranje u državni proračun, već da banke snose svoj dio troška. Međutim, govori se da su upravo oni koji bi mogli utjecati na promjene, visokopozicionirani političari i utjecajni bankari, kredite u švicarcima dobili po povoljnim uvjetima.
Obični građani koji grcaju u dugovima kredite nisu podigli zbog luksuznih vila i jahti, već da bi došli do nužnog krova nad glavom, a u pravilu su švicarcima kupljeni stanovi veličine od 30 do 60 kvadrata.
Sad upravo mnogi od tih domova završavaju na bubnju. U Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Očevidniku nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku trenutno je za dražbu registrirano 418 stanova i kuća. U Istri je 30 obitelji koje će u sljedeća dva mjeseca ostati bez svojih domova. (Maša JERIN)
P ROČITALI STE SKRAĆENU VERZIJU TEKSTA. VIŠE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD PONEDJELJKA.
Podsjećamo, Vlada je predložila da sve banke spuste kamatne stope na kredite u švicarskim francima na razinu koja će anuitete kredita građana sniziti na početni iznos uz fiksiranje tečaja franka od 5,8 kuna ili manje. Također, traži se da banke omoguće plaćanje tečajne razlike beskamatno u ratama s desetogodišnjom odgodom.
- Ove što sada Jadranka Kosor predlaže samo je prebacivanje duga na sljedećih deset godina, što je daleko od naših zahtjeva. Predlaže se odgođeno plaćanje kao i smanjenje kamata, međutim samo da bi građani ostali likvidni, kako-tako životarili i time mogli i dalje servisirati svoje obaveze, koje će opet na kraju u cijelosti isplatiti bankama, kazao je Tomislav Prpić, ekonomist iz Rijeke, koordinator udruge Franak za Primorsko-goransku i Istarsku županiju.
Moguć novi val prosvjeda
Da je tome tako svjedoči i komentar gospođe Selme iz Pule na Facebook stranici te udruge, koja je u nekoliko dana sakupila više od 2.200 simpatizera.
"Postoje i oni kojima ove nove mjere ne znače ništa. Meni je kamata 5,5 posto otkako sam digla kredit i nije se dizala. Zbog tečaja švicarca rata mi je do sada bila 2.000 kuna, fiksiranje tečaja bi ju smanjilo za nekih 800 kuna koje bi ja gomilala kao dug, a na to ne pristajem.
Stoga kad prvu ratu ne budem mogla platiti, otići ću tamo i reći da si uzmu stan, a to bi moglo biti brzo jer ovako više ne ide. Ako banke tvrde da nemaju zarade u francima, zašto ga onda ne daju konvertirati u kune ili eure", pita se ova Puljanka.
Slično misle i mnogi građani koji su jučer komentirali mjere Vlade na ovoj društvenoj mreži tražeći da im se krediti konvertiraju u kune po tadašnjem tečaju jer u protivnom izlaze na ulice. Ako se problem sve očajnijih građana uskoro ne riješi, moguće je da će švicarci potaknuti novi val prosvjeda na gradskim trgovima.
Mjerama Vlade u udruzi Franak nisu zadovoljni najviše zbog toga što i dalje sav rizik troška kredita ostaje isključivo na građanima.
- Zalažemo se za fer odnos u poslovima kreditiranja u kojem se rizik pravedno raspodjeljuje između klijenata i banaka jer nigdje u Europskoj uniji nije na ovakav način regulirano kreditiranje kao u Hrvatskoj.
Iako banke tvrde da je naš zahtjev neprihvatljiv jer bi time one bile na gubitku, to nije istina. Banke bi imale manju dobit, ali ne i gubitak. Ne tražimo oprost duga, želimo isplatiti svoje kredite, ali ne na način da nam se oduzmu sva primanja i na kraju i stanovi za koje smo se zadužili, dodao je Prpić.
Banke višestruko povećavaju dobit
Održavanjem visokih kamatnih stopa, smatraju u udruzi, banke višestruko povećavaju dobit koristeći trenutnu okolnost iznimnog jačanja švicarskog franka za stjecanje dodatnog profita. S druge strane, za neke građane to znači da sada plaćaju ratu koja je čak i dvostruko viša u odnosu na početni iznos.
Prpić ističe da cjelovito rješavanje problema na kojem upravo rade pravnici, ekonomisti i razni stručnjaci koji su se uključili u udrugu ne predviđa zadiranje u državni proračun, već da banke snose svoj dio troška. Međutim, govori se da su upravo oni koji bi mogli utjecati na promjene, visokopozicionirani političari i utjecajni bankari, kredite u švicarcima dobili po povoljnim uvjetima.
Obični građani koji grcaju u dugovima kredite nisu podigli zbog luksuznih vila i jahti, već da bi došli do nužnog krova nad glavom, a u pravilu su švicarcima kupljeni stanovi veličine od 30 do 60 kvadrata.
Sad upravo mnogi od tih domova završavaju na bubnju. U Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Očevidniku nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku trenutno je za dražbu registrirano 418 stanova i kuća. U Istri je 30 obitelji koje će u sljedeća dva mjeseca ostati bez svojih domova. (Maša JERIN)
P ROČITALI STE SKRAĆENU VERZIJU TEKSTA. VIŠE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD PONEDJELJKA.
