U proljeće starta pretvaranje Ipsilona u autocestu

[slika1d]Direktor koncesionara BINA-Istre David Gabelica najavio je početak pretvaranja Ipsilona u autoput za veljaču ili ožujak iduće godine. Izgradnja drugog profila će najprije početi na dionici od Pule do Vodnjana, za koju je već dobivena načelna građevinska dozvola, ali se čeka dovršetak postupka otkupa zemljišta, koji će početi u siječnju i to na trasi od Kanfanara do Umaga, pa će se postupno i na tom potezu otvarati gradilišta.

- Naš je cilj da do 2011., kako je bilo i planirano, izgradimo puni profil autoceste na sto kilometara trase od Umaga do Pule i od Rogovića do Kanfanara. Uz to, izgradit ćemo i nove ceste od čvora Pule do Pomera i spoj čvora Umag s državnom cestom od Buja do granice s Slovenijom. Time ćemo povećati sigurnost na Ipsilonu. Uz to, uvest ćemo zatvoreni sustav naplate kojim će se isplaćivati uloženo u gradnju, istaknuo je Gabelica.

Za dvije nove spojne ceste s Ipsilonom dokumentaciju pripremaju Hrvatske ceste. Bolje rješenje spoja čvora Umag izvest će se po dogovoru s tamošnjim jedinicama lokalne uprave. O novoj cesti prema medulinskoj rivijeri, za koju je u dogovoru s općinama preko kojih prolazi napravljen idejni projekt, a priprema se i studija utjecaja na okoliš, govorio je županijski pročelnik Josip Zidarić. Nova cesta dugačka 8,2 kilometra nastavit će se na čvor Pula kod Stancije Peličeti, prijeći preko kamenoloma Valtura i s četiri raskrižja s postojećim prometnicama preko brda Campanož stići do Pomera. Time će medulinska rivijera s 30 tisuća kreveta dobiti novu cestu i rasteretit će se pulska zaobilaznica.

Priprema se i dupliranje pravca Rogovići - Učka

Na pitanje novinara o planiranom pretvaranju Ipsilona u Iks, s priključkom za Labinštinu, čelnici BINA-Istre su rekli da taj pravac zasad nije u njihovoj nadležnosti. U Prostornom planu Istarske županije ucrtan je pravac tog kraka od čvora Žminj do Labina i Svete Nedelje, ali je detaljna trasa još u fazi ispitivanja.

[slika2d]Odgovarajući na pitanje hoće li se duplirati tunel Učka pomoćnik direktora BINA-Istre Aleksa Ladavac rekao je da je taj veliki građevinski zahvat planiran u trećoj fazi. Za probijanje tunela i izgradnju ceste od Matulja do Lupoglava u današnjim je vrijednostima utrošeno 200 milijuna eura, a budući da su sada sigurnosni uvjeti stroži, druga će cijev biti bolje opremljena te time vjerojatno i skuplja. Ladavac je istaknuo da je koncesionar osigurao i sredstva za izradu dokumentacije istočnog dijela Ipsilona od Rogovića do tunela Učka, za koju Hrvatske ceste naručuju studiju utjecaja na okoliš, pa će se i taj dio, koji je kod gradnje bio projektiran kao brza cesta, pripremati za dupliranje u idućoj godini.

Za refinanciranje i gradnju 693,5 milijuna eura

BINA-Istra je potpisivanjem ugovora od 693,5 milijuna eura s konzorcijem triju banaka - Societe Generale, The Royal Bank i Zagrebačkom bankom - osigurala refinanciranje i nastavak gradnje Ipsilona. Od jednog od najvećih kredita koje je dosad dobila jedna naša tvrtka 302 milijuna eura koristit će se za refinanciranje dosadašnjih obaveza gradnje BINA-Istre, a 316 milijuna eura za izgradnju punog profila Ipsilona.

- Od 2003., kada smo gradnju financirali vlastitim obveznicama, financijsko tržište u Hrvatskoj je napredovalo, što nam je omogućilo sklapanje povoljnijeg financijskog aranžmana, kojim ćemo do kraja razdoblja amortizacije, produženim s 2022. na 2027., prosječno po godini uštedjeti šest milijuna eura. Kreditom koji neće financijski opterećivati državu dobiveno je i na fleksibilnosti financiranja jer će se trošiti po obavljanju radova, a ne unaprijed prikupljati sredstva kao kod financiranja obveznicama, istaknuo je Gabelica.

Manje nezgoda i certifikat kvalitete

Govoreći o sigurnosti Ipsilona član Uprave društva za upravljanje i održavanje Aleksandar Anzur je istaknuo da je u 2007. uz gotovo za desetinu veći promet zabilježeno za petinu manje prometnih nezgoda. U nezgodama na Ipsilonu, sustavu sa 185 kilometara ceste, u 2006. je bilo 11, a ove godine četiri poginula. Glavni su razlozi nezgoda i dalje prekoračenje brzine, pretjecanje i umor. Uz ubrzavanje sustava BINA-Istre za uočavanje događaja i alarmiranje Anzur je rekao da je smanjenju nezgoda doprinio nadzor i presretači, ali je i dalje do izgradnje punog profila nužan oprez vozača.

- Ove je godine u podizanje razine sigurnosti i kvalitete usluge uloženo više od sedam milijuna kuna, istaknuo je Anzur. Tim je sredstvima obnovljen SOS i radiosustav u tunelu, uz uvođenje radijskih informacija za vozače i turističke signalizacije. Tunel je i nanovo oličen. Obnovljen je asfalt na vijaduktima, uvedena nova »zvučna« horizontalna signalizacija te pojačana zaštita usjeka.

Drugi član Uprave društva za upravljanje i održavanje Christian Santaleza istaknuo je da je nedavno u suradnji s Det Norske Veritasom BINA-Istra za povećane standarde u zaštiti okoliša dobila ISO certifikat 14001:2004. Uz dodatnu obuku 140 zaposlenih, na vježbama je postignuto da se u slučaju ekoloških nezgoda intervenira najduže za 13 minuta. Santaleza je napomenuo da je zaštita okoliša i održivi razvoj dio poslovne politike BINA-Istre. Uz 40 separatora i laguna, čiji se pročistači stalno održavaju, i na novom kolniku će se tako uvesti sustavi odvodnje oborinskih voda, čak i tamo gdje ih projektanti nisu predvidjeli kao obavezu.

Aldo POKRAJAC