U Istarskoj sabornici predstavljena monografija "Istarski gonič"

Napisala i snimila: Kristina Flegar

U porečkoj Istarskoj sabornici preksinoć je u svečanom ozračju predstavljena monografija „Istarski gonič“, posvećena istoimenom klubu s više od dva desetljeća tradicije te poznatoj i mnogima dragoj autohtonoj istarskoj i hrvatskoj pasmini pasa. Knjigu su predstavili predsjednik Kluba „Istarski gonič“ Emilio – Milan Uljančić, glavni i odgovorni urednik Anton Sladonja i predstavnik nakladnika Zlatan Varelija. Prisutnim članovima i prijateljima kluba, kinolozima, uzgajivačima i lovcima, obratili su se i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije Ezio Pinzan, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić i izaslanik predsjednika Hrvatskog kinološkog saveza Darko Martinović.

Predsjednik kluba Emilio – Milan Uljančić zahvalio je uredničkom odboru i grupi autora te svima koji su više godina radili i pomagali na projektu iniciranom u povodu 20. godišnjice kluba (osnovanog 1998.), a kojim su željeli dati pravu vrijednost „našoj istarskoj pasmini“. Istaknuo je da im je cilj upoznati nove i buduće generacije s radom kluba i značajem istarskog goniča te potaknuti mlade da nastave njihov rad.

- Potrebno je naglasiti da je bilo perioda u razvoju hrvatske i istarske kinologije u kojoj je ova pasmina bila potiskivana i nedovoljno promovirana kao izrazito radna i lijepa. Ona ima dugu povijest i čini istaknutu hrvatsku kinološku baštinu. Istarski gonič mora u okviru Istre i Hrvatske imati isti položaj i priznanje kao što ga imaju i neke druge životinjske vrste – istarsko govedo, istarska koza, istarska ovca, pa i neke druge. Radi toga će klub inzistirati da se za istarskog goniča sačini uzgojni program, pri čemu će se i sa znanstvene strane potvrditi njegova autohtonost. Istarski je gonič zasigurno jedna od najpoznatijih autohtonih pasmina pasa u europskim i svjetskim razmjerima. On je izlagan na svim najznačajnijim europskim i svjetskim smotrama radnog i izložbenog karaktera, pri čemu je dobivao vrhunska priznanja, zapisao je Uljančić u svom predgovoru, napomenuvši da zahvaljuje svim svojim prethodnicima.

Kako je objasnio Anton Sladonja, izuzetno su ponosni na predstavljeno djelo koje donosi podatke o životu i djelovanju članova Kluba „Istarski gonič“, koji djeluje pod okriljem Hrvatskog kinološkog saveza i okuplja ljubitelje i vlasnike istarskih kratkodlakih i oštrodlakih goniča iz cijele Hrvatske, a ujedno prikazuje karakteristike i rad ove lijepe, pametne, radišne i poštovane pasmine pasa. Zlatan Varelija je, pak, naglasio da je opisana i prisutnost istarskih goniča kroz povijest, u sklopu koje će čitatelji otkriti da su prisutni na freski Vincenta iz Kastva „Poklonstvo kraljeva“ u crkvici Svete Marije na Škriljinah u Bermu, kao i da su često bili „modeli“ poznatom venecijanskom renesansnom slikaru Tizianu, parirajući ljepoti grofica u čijim su se rukama nalazili. Važan dio knjige je i prikaz teške borbe za priznanje istarskog goniča kratke dlake i istarskog goniča duge dlake kao hrvatskih autohtonih pasmina, što je Svjetska kinološka organizacija (FCI) konačno priznala 1999. godine, samo godinu nakon osnivanja kluba.

Na objavu ove knjige nas je potaknula i želja da novim naraštajima vlasnika prezentiramo dio povijesti istarskih goniča te da zainteresiramo mlade ljubitelje za njihov uzgoj, dresuru i očuvanju. Prikazana su, stoga, svjedočanstva ljudi koji su bili ili jesu aktivni uzgajivači i vlasnici istarskih goniča. Nadam se da će ova knjiga produbiti poštovanje i ljubav prema tom vrijednom psu i približiti ga onima koji će tek postati njegovi vlasnici. Ono što uvijek treba naglašavati je da istarske goniče krasi elegancija, ljepota, brzina, upornost u radu i izdržljivost. To se naročito odnosi na rad u lovu na zeca, ali i na ostalu divljač, kazao je Sladonja, zahvaljujući svima koji su volonterskim radom doprinijeli tiskanju knjige, uredničkom odboru i sponzorima.

- Ova je monografija dokument o jednom simbolu Istre, s kojim se Istra može ponositi i koji zaslužuje da se o njemu piše. To je mali doprinos psu čiji razvoj usko vezan uz istarskog čovjeka, javlja se od davnine na ovom prostoru i toplo se nadam da će održati se još milenijima uz istarskog čovjeka na istarskom tlu. Riječ je o veoma starim, možda i najstarijim hrvatskim lovačkim pasminama koje potječu od pradavnih formi istočno-jadranskih bijelih goniča s oznakama, koji u našim krajevima i široj regiji, čini se žive od pamtivijeka. Uostalom, prema tezama Franza Laske i skupine drugih austro-ugarskih i njemačkih kinologa s kraja 19. i početka 20. stoljeća, Balkanski poluotok se može smatrati pradomovinom svih danas poznatih pasmina pasa goniča, kazao je, između ostalog, Varelija.

Županijski pročelnik Ezio Pinzan odao je priznanje i zahvalio klubu, svim kinolozima, uzgajivačima i ljubiteljima istarskih goniča koji su svojom upornošću, entuzijazmom i radom omogućili da se dragocjena autohtona istarska pasmina održi i valorizira. Podsjetio je da Istarska županija od svog osnivanja podupire sve aktivnosti za očuvanje i promociju svih istarskih autohtonih pasmina, među kojima su i istarski goniči, a to će činiti i dalje. Cilj je da se broj pasa održi, pa i poveća, jer svaki gubitak autohtone pasmine predstavlja nenadoknadivu štetu, poručio je Pinzan.

Čestitke klubu na predstavljenoj publikaciji uputio je i porečki gradonačelnik Loris Peršurić, a članovima je posebno zahvalio na brizi za priznatu istarsku pasminu i očuvanju tradicije. Izrazio je svoje uvjerenje da će knjiga biti korisna ljubiteljima pasa i lovcima, ali zanimljiva i poticajna i svim ostalim čitateljima. Napomenuo je da će Grad Poreč njihovu marljivost i zalaganje i nadalje pratiti i podržavati.

U ime predsjednika Hrvatskog kinološkog saveza Branka Šarea govorio je njegov izaslanik Darko Martinović. Naglasio je da ih izuzetno raduje monografija u kojoj je vidljiv slijed borbe za priznavanje autohtonosti pasmine koja je najprisutnija u Istri i duž jadranskog mora, u Dalmaciji i na otocima. Posjetio je da je Hrvatski kinološki savez uložio u spomenuto priznavanje ogroman trud te ukazao na rezultate rada kuba na čelu s aktualnim i bivšim vodstvima, kao i doprinos svih kinologa, uzgajivača i vlasnika istarskih goniča. Zaključio je da ne smiju stati na monografiji, već svi zajedno nastaviti s radom na podizanju kvalitete u eksterijeru i radu, i to uz pomoć lokalne zajednice, ali i iz drugih dijelova Hrvatske.

Zlatan Varelija je okupljene ukratko upoznao sa sadržajem 134 stranice knjige, obogaćene fotografijama koje većim dijelom dolaze iz privatnih arhiva članova kluba te dokumentima koji svjedoče o radu kluba. Istaknuo je autore tekstova, a to su Milan Rakovac, Marino Martinčević, Marino Sedmak, Anton Sladonja, Milan Čulinović, Vjekoslav Filiplić. Nakladnik monografije, koja je u Tiskari Zelina tiskana u 500 primjeraka, je Klub „Istarski gonič“, a sunakladnik Udruga Bujšćinski glas. Uredništvo čine Milan Čulinović, Marino Sedmak, Emilio – Milan Uljančić, Darko Martinović, Vjekoslav Filiplić i Lino Kodela. Lekturu i korekturu potpisuje Vesna Kiseljak – Varelija, dok je grafički urednik David Ivić koji je i oblikovao naslovnicu na kojoj je fotografija autora Tomislava Klemenčića. Tiskanje knjige omogućili su Istarska županija i njen Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo, Grad Poreč, Grad Pula, Općina Kaštelir-Labinci, AZZRI, Hrvatski kinološki savez, Lovačko društvo Zec iz Poreča te tvrtke Histris d.o.o, Plima d.o.o. i Tri M iz Poreča te Men-Tim d.o.o iz Ježenja. Zainteresirani do ove publikacije mogu doći kontaktiranjem Kluba „Istarski gonič“.