U Europi se događaju velika previranja, a mediji to taje našim građanima

- U EU, odnosno eurozoni, događaju se velika previranja. Naši građani o tome imaju male ili nikakve informacije. Instinktivno osjećaju da se nešto događa. Javna sredstva priopćavanja malo ili nimalo posvećuju pažnju educiranja građana, pa nje nikakvo čudo što je izlazak na izbore, pored ostalih razloga, bio tragično nizak. Da nije nas starijih, konzervativnih i opredijeljenih, glasača rezultat bi, siguran sam, bio još gori-upozorava ugledni ekonomist dr. Guste Santini na portalu Riffin.hr.

- Kreditni baloni u dobra vremena čine život onakvim kakvim ga zamišljamo. Kada se baloni probuše nastaje otrežnjenje i susret s tragičnom stvarnošću. U stvarnosti za naše neuspjehe tražimo krivce oko sebe, umjesto da sagledamo što smo i zašto činili kako bi usvojili, da ne ponovimo, gradivo najskupljeg školovanja. Manje razvijene zemlje, činjenicom da imaju eruo, značajno su povećale svoje inozemne dugove i tako povećale javnu i osobnu potrošnju koja se morala, tada, kao i sada, ocijeniti neodrživom. Razvijene članice eurozone nisu ukazivale na neodrživost politika zaduživanja manje razvijenih zemalja iz svojih interesa. Naprosto putem kredita manje razvijenim zemljama one su dinamizirale svoju proizvodnju i tako povećale, opravdano, blagostanje svojih građana. Danas je sasvim jasno zašto u maastrichtskim kriterijima nema mjesta saldu na tekućem računu platne bilance. Za razliku od proračunskog deficita i javnog duga o odnosima članice s inozemstvom nema niti riječi. Po mome mišljenju izostanak kriterija salda platne bilance i kriterija moguće razine inozemnog duga valja interpretirati kao dokaz da su sadašnjem stanju 'kumovale' sve zemlje, razvijene, vjerovnici, i manje razvijene, dužnici. Svi su imali prste u pekmezu, a kriza ih je uhvatila u tom i takvom stanju - ocjenjuje Santini.