U Circolu održan okrugli stol na temu Mordela i Picuga

U četvrtak, 20. svibnja 2010. godine, Udruga "Bolji grad" iz Poreča organizirala je pred pedesetak gostiju u prostorima Zajednice Talijana projekciju filma "Zmajeve linije".   Film je posvećen takozvanim energetskim linijama koje presijecaju cjelu Istru i dio Slovenije, a na njihovim su sjecištima još u prapovijesti nastajale ljudske zajednice. U filmu sudjeluju osobe poput Korada Korlevića , Marka Pogačnika i Drage Plečka .

Prema saznanjima autora filma, među najznačajnimim sjecištima energetskih linija su ona na području Poreča, odnosno na lokalitetima Picuga i Mordela, gdje su svoja povijesna obitavališta izgradili prvi Porečani. Film je doživio nekoliko desetaka projekcija diljem svijeta, a pogledalo ga je više od 1.500 ljudi.

Nakon projekcije održan je i okrugli stol na kojemu su sudjelovali koautor filma Mladen Đaković i poznati istarski arheolog, prof. Marino Baldini . Obrazloženi su bitni segmenti filma, a gledateljima su pojašnjeni važnost i prednost lokaliteta Mordela i Picuga. Cilj projekcije bio je taj da se što više ljudi upozna s bogatstvom u okolici Poreča, te da se skupi sto više ideja o tome kako je valorizirati i iskoristiti.

Koautor filma Mladen  Đaković na okruglom je stolu govorio o iskustvima  tijekom snimanja filma, te izrazitom zanimanju okoline za lokalitete, ali i predstavio program ciljanog i diskretnog upražnjavanja lokaliteta Picuga i Mordela u turističke svrhe.

Marino Baldini  je posjetitelje upoznao i s povijesnom važnošću Mordela i Picuga, te posebno naznačio kako je umjetnost ponekad ispred znanosti, jer umjetnici svijet vide otvorenijim očima. Baldini je posebno istaknuo činjenicu da su i prvi Porečani svoja obitavališta uspostavili upravo na mjestu koje je sjecište mnogih puteva, vidljivih i nevidljivih, ali i to da je  Poreč već u prapovijesti bio zamišljen kao sjecište cestovnih i morskih komunikacija. Jednako tako, Baldini je istaknuo činjenicu da su ozbiljnija arheološka istraživanja na Picugima i Mordelima vršena krajem devetnaestog stoljeća i šezdesetih godina prošlog stoljeća, u čemu se posebno istaknuo prof. Šonje. Bitno je napomenuti i to da su istraživanja vršena upravo u razdobljima krucijalnog razvitka grada Poreča, odnosno krajem devetnaestog i sredinom dvadesetog stoljeća.

Na okruglom je stolu sudjelovao i Josip Maras , demonstriraojući najnovija mjerenja na tim lokalitetima koja je obavio prof. dr. Boris Laptev . Bila je to ujedno i najava idućeg događaja u organizaciji Udruge "Bolji grad" koji će se dijelom odnositi i na spomenute rezultate analize Picuga i Mordela, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.

Pri kraju okruglog stola izvršena je anonimna anketa sa pitanjem kako bi Porečani iskoristili navedene lokalitete,te su prikupljeni zanimljivi prijedlozi. Većina anketiranih izjasnila se da lokalitete treba zaštititi, nastaviti arheološka istraživanja, te ih shvatiti kao lokalitete zdravstvenog turizma.