Treba li svaka uvala luku? U Istri traže bolju zaštitu obale od nekontrolirane izgradnje
Izvor:
Usluga Poreč | Arhiva
Početkom srpnja održan je okrugli stol naslova „Treba li svaka uvala luku“ u oganizaciji saborske zastupnice
Dušice Radojčić
, predsjednice saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode a u rujnu će zaključke I preporuke s tog skupa dobiti nadležna ministarstva, odbori i saborski zastupnici. U međuvrmenu smo prirpemili naglaske iz radne verzije ovih zaključaka koje je sročila istarska saborska zastupnica Radojčić a u velikoj se mjeri oslanjaju na preporuke udruge Plave fronte.
Okrugli stol o kojem smo izvijestili potaknuo je projekt koji je provodila udruga Plava fronta zbog sve intenzivnije izgradnje nautičkih luka u malim jadranskim uvalama što ozbiljno utječe na smanjenje kvalitete života mještana. Takvi projekti prečesto ne proizlaze iz stvarnih potreba lokalne zajednice već investitora, uz vrlo slabu ili nikakvu zaštitu okoliša. Stoga je cilj okruglog stola bio okupiti predstavnike nadležnih tijela, stručne javnosti, lokalnih zajednica i civilnog društva kako bi zajednički raspravili problematiku razvoja luka nautičkog turizma na obali. Ministarstvo turizma nije se odazvalo na poziv za sudjelovanje.
Podsjetimo na osnovne problem istaknute na okruglom stolu. Turistički razvoj u priobalju sve češće zanemaruje potrebe lokalnog stanovništva, dok su komercijalni interesi investitora u prvom planu. Iako Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine naglašava važnost očuvanja identiteta, prirodnih resursa i ravnoteže u korištenju prostora, praksa pokazuje drugačiju stvarnost – lokalne zajednice se isključuju iz procesa odlučivanja, a prostor se sustavno preopterećuje. U tom kontekstu, nautički turizam ima ključnu ulogu – broj marina i vezova raste iz godine u godinu, dok istovremeno nedostaje osnovna infrastruktura poput komunalnih vezova za lokalne stanovnike. Broj luka nautičkog turizma porastao je od 2009. do 2025. godine s 98 na 226, a broj vezova s 14.849 na 19.073. Prema podacima iz Strategije razvoja nautičkog turizma do 2019. (nova Startegije nije donijeta), ukupni broj vezova planiranih prostornim planovima jadranskih županija je 54.576. Kumulativni utjecaj tih zahvata na okoliš nikada nije procijenjen, niti strateški promišljen. Luke se često grade bez stvarne potrebe, samo zato što su sredstva iz fondova dostupna, što vodi u bespovratno uništavanje prirodnih obala i trajno narušavanje vrijednog prostora.
Sudionici iz nevladinog sektora i zastupnici su istaknuli kako aktualna praksa prostornog planiranja, posebno izgradnje luka, ozbiljno potkopava temelje održivog razvoja, narušava povjerenje građana u institucije i vodi do sukoba interesa između privatnih investitora i javnog dobra. Pozvali su na hitnu reformu zakonodavnog okvira, snažnije uključivanje lokalnih zajednica u procese odlučivanja i redefiniranje pojma razvoja – ne kao betonske ekspanzije, već kao očuvanja prirode, kulturne baštine i kvalitete života uz more.
Zato će nadležni dobiti zaključke I preporuke, kako bi se kvalitetno promijenio sadašnji negativan trend.
1. NUŽNOST DORADE NORMATIVNOG OKVIRA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Prije gradnje luke nautičkog turizma nije potrebno provoditi Procjenu utjecaja zahvata na okoliš, a to nije predviđeno niti u nacrtu izmjena uredbe koje su u tijeku (okončano javno savjetovanje). Za određene luke nautičkog turizma provodi se druga vrsta postupka - postupak o ocjeni potrebe procjene utjecaja zahvata na okoliš (tzv. OPUO postupak). Tu se za određene vrste zahvata koji bi mogli imati negativan utjecaj na okoliš, na temelju elaborata, utvrđuje je li potrebno raditi procjenu utjecaja zahvata na okoliš, a u sklopu njega i Studiju o utjecaju tog zahvata na okoliš. Radi se nesumnjivo o nižoj razini zaštite, među ostalim i zato jer u Hrvatskoj, zavisno od godine do godine, u pravilu više od 90% OPUO postupaka završi rješenjem da nije potrebno raditi Procjenu utjecaja zahvata na okoliš ni studiju.
S druge strane EIA Direktiva koja je ugrađena u naše zakonodavstvo, propisuje obavezu provedbe postupka Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO) za:
- luke i lučka postrojenja, uključujući i ribarske luke (Prilog II, točka 10. e) i marine (Prilog II, točka 12. b)
U prilogu II. naše Uredbe propisani su vrste zahvata za koje se provodi OPUO postupak. Prema važećoj uredbi ona je propisana za:
- morske luke s više od 100 vezova
- svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna te izgradnja građevina u i na moru duljine 50 m i više.
Prema nacrtu nove PUO Uredbe, za koju se čeka izvještaj s javnog savjetovanja, a i usvajanje na Vladi, kriteriji se snižavaju. OPUO je propisana samo za:
- Morske luke površine manje od 5 ha i veće od 2 ha
Zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna te izgradnja građevina u i na moru duljine 50 m i više izbrisani su, a kriterij za OPUO postupak za morske luke nejasno propisani (površina, a ne namjena, broj vezova i tsl) i olabavljeni.
Time se jasno dalo do znanja da političke odluke da se jače zaštiti pomorsko dobro nema, nije postignut minimum koji zahtijeva EIA Direktiva, a na obali možemo očekivati sve češće primjere devastacija i posljedično lokalnih pobuna.
U postupku OPUO postoji ozbiljan je problem vezan i uz kvalitetu i učinkovitost elaborata zaštite okoliša. U tim se elaboratima koriste općeniti podaci, bez provedbe terenskog pregleda mikrolokacija i uvida u stvarno stanje prirodnih i okolišnih sastavnica, ostavljajući prostor za manipulaciju podacima i donošenje zaključaka koji idu u korist investitorima – naručiteljima izrade elaborata. Milvana Arko Pijevac, biologinja i sudska vještakinja za zaštitu prirode i okoliša, provela je analizu 645 elaborata zaštite okoliša izrađenih za zahvate na pomorskom dobru u razdoblju od 2016. do 2024. godine. Analiza je pokazala da eleborati u velikoj mjeri ne ispunjavaju svoju temeljnu svrhu (za samo 6 ili 1% zahvata izvršen je terenski pregled). Prilikom izrade elaborata koriste se vrlo općeniti podaci za šire područje (poput onih s bioportala) o tipu staništa, a ne o zajednicama i zaštićenim vrstama. To za posljedicu ima manjak mjera zaštite i uništavanje zaštićenih vrsta. Elaborati najčešće samo zadovoljavaju formu poštivanja zakona.
Stoga je nužno propisati obvezan terenski pregled lokacija obuhvata zahvata, uključujući fotodokumentaciju, opažanja i geolokacijske podatke; izraditi smjernice i predloške za strukturirane mjere zaštite okoliša prilagođene vrsti zahvata uz konzultaciju sa stručnjacimna iz područja zaštite okoliša; osigurati neovisnost procesa izrade elaborata kroz model u kojem bi naručitelji bili lokalna upravna tijela, a ne investitori.
U vezi s postupcima procjene utjecaja na okoliš, u tijeku su izmjene i dopune Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš koje su neustavne i nezakonotite te bitno umanjuju zaštitu okoliša i prirode. Aktualne izmjene tog propisa treba iskoristiti i za dodatne dopune s ciljem povećanja učinkovitosti postupka.
Predloženim se izmjenama uvodi novi postupak “prethodne provjere” kojima se ne samo slabe okolišni standardi već se želi uvesti neustavna i nezakonita procedura. Od tog je prijedloga potrebno odustati. S obzirom na česta otezanje i prekoračenje utvrđenih rokova za provedbi postupaka, potrebno je predvidjeti prekršajne mjere za povrede postupaka i unošenje netočnih podataka.
Potrebno je provjeravati točnost i istinitost podataka iznesenih u elaboratima i studijama utjecaja na okoliš temeljem čl. 44. Zakona o zaštiti okoliša. Ako se utvrdi stručna neutemeljenost i necjelivitost dokumenata te ako ovlaštenik ne obavlja stručne poslove na ovlašteni način, ministarstvo mu može ukinuti suglasnost za poslove zaštite okoliša.
2. NUŽNOST PRIMJERENOG PLANIRANJA OBALNOG PODRUČJA
Mi nemamo strateški pristup planiranju značajnih zahvata na obali, prije svega na pomorskom dobru. Strategija razvoja nautičkog turizma propisuje kao jedno od svojih temelja načelo održivog razvoja, “…koje se provodi prije svega utvrđivanjem nosivog kapaciteta prostora i određivanjem granice rasta novih prihvatnih kapaciteta (str. 3).”
Budući da se nosivi kapacitet prostora utvrđuje kroz postupak Procjene utjecaja zahvata na okoliš, a vidjeli so koliko je taj manjkav, očito je da se ne poštuje temeljno načelo Strategije razvoja nautičkog turizma te da se sustav degradira. Osim toga, spomenuta Strategija istekla je prije šest godina a bila je bitno manjkava jer je igorirala problem konkurencije lika nautičkog turizma i potreba lokalnog stanovništva za komunalnim lučicama koje nisu ni propisane kao luke posebne namjene. Nužno je uvesti kategoriju “komunalne lučice”, male luke namijenjene prvenstveno lokalnim stanovnicima.
Hrvatska je još 2021. godine trebala donijeti nacionalni plana upravljanja pomorskim prostorom, ali to nije učinila. Vlada RH je na sjednici održanoj 3. srpnja 2025. godine donijela Odluku o utvrđivanju Prijedloga prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru za javnu raspravu, dakle samo za gospodarski pojas.
Hrvatska, međuitim, ne provodi obveze koje je preuzela 2012. Godine ratifikacijom međunarodnog Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem koji, između ostalog, utvrđuje načela sudjelovanja lokalnog stanovništva u transparentnom procesu donošenja odluka, formuliranjem strategija korištenja zemljišta, davanjem prednosti javnim uslugama koje zahtijevaju izravnu blizinu mora, te izradom preliminarnih procjena rizika vezanih uz ljudske aktivnosti i infrastrukturu. Protokol također predviđa da kretanje i parkiranje kopnenih vozila te kretanje i sidrenje pomorskih plovila u osjetljivim područjima prirode budu ograničeni ili zabranjeni. Država je ratifikacijom Protokola preuzela obvezu osigurati da gospodarske djelatnosti smanje na minimum korištenje prirodnih resursa, voditi računa o potrebama budućih naraštaja, te osigurati da se obalno i pomorsko gospodarstvo prilagodi krhkoj prirodi obalnih područja. Priznavajući posebne vrijednosti obalnih krajobraza, neovisno o njihovoj klasifikaciji kao zaštićena područja, država se obvezala usvojiti mjere da osigura njihovu zaštitu kroz zakonodavstvo, planiranje i upravljanje. Država međutim nije ispunila ni obvezu izrade nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem. Na stranici Ministarstva gospodarstva stoji da je Hrvatska započela izradu strategije koja će biti integrirana u Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Vremenski okvir se ne spominje, a gradnja infrastrukture na obali teče neobuzdano. Ne postoji ni morski prostorni plan za čiju je izradu rok istekao prije četiri godine.
Ostali zaključci okruglog stola
Komunalni vezovi
Postoje građani koji su dugo, ponekad i desetljećima, uredno plaćali sve državne pristojbe za sigurnost plovidbe, za zaštitu od onečišćenja, obavljali tehničke preglede, ali nikada nisu ostvarili pravo na stalni vez. Zbog toga danas imamo tisuće plovila na nereguliranim lokacijama što uzorkuje oštećenje morskog dna, nelegalno betoniranje i nasipavanje obale, divlje deponiranje plovila, olupine bez vlasnika i bez odgovornosti. Građanin koji želi na listu za stalni ili komunalni vez mora prvo dokazati da ima plovilo. Ako nema slobodnih vezova, a najčešće nema, plovilo završi na divljem sidrištu, na livadi ili negdje drugdje u okolišu.
Na nedavno okončanom javnom savjetovanju o Prijedlogu pravilnika o namjeni i uvjetima upravljanja dijelovima luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja te određivanju iznosa lučkih tarifa Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
nije prihvatilo
komentare i prijedloge brojne zainteresirane javnosti koja je u sudjelovala u savjetovanju.
Kapaciteti za provedbu zakonodavstva
Postoji ozbiljna potkapacitiranost državne administracije u zaštiti morskog okoliša odnosno a potrebno je ojačati i administrativne kapacitete na lokalnoj razini u pogledu specifičnosti obale i mora i njihove zaštite.
Specifični slučaj luke Dajla-Belveder
Građani Dajle/Novigrada još se od 2012. protive planiranoj gradnji luke otvorene za javni promet Dajla-Belveder. Ta je luka planira u malom i plitkom zaljevu u kojem već postoji luka Dajla s 20-ak komunalnih vezova. U susjednom naselju Karigador u istoj uvali, na udaljenosti od svega 300 metara planirana je gradnja još dviju luka. Svi su ti zahvati prikazani kao odvojeni projekti, iako se nalaze u istoj uvali. U tijeku je upravni spor pred Upravnim sudom u Rijeci, koji su pokrenuli lokalni stanovnoci radi poništenja građevinske dozvole za luku. Za tu su luku odobrena bespovratna sredstva iz fondova Kohezija i konkurentnost te Connecting Europe Facility. Stanovnici se pitaju je li se znalo za tužbu prilikom dodjele sredstava i što će se dogoditi ako presuda bude donesena u korist građana, a radovi već započnu.
Preporuke Pučke pravobraniteljice
Nužno je u cijelosti ukloniti platformu Ivana D s morskog dna i organizirati odvoz na kopno radi ponovnog korištenja. More i morski okoliš ne smije postati odlagalište za olupine i potonule objekte koje treba temeljito sanirati. Zakon o zaštiti okoliša ne poznaje djelomičnu sanaciju. Trenutno u hrvatskom dijelu Jadranskog mora ima još 20 platformi, pa bi način rješavanja slučaja potonule Ivane D mogao utjecati i na način dekomisije preostalih platformi.
Nužno je sanirati i bivše industrijske teško onečišćene lokacije u obalnom području, koje na sanaciju čekaju desetljećima, a nisu čak ni ograđene. To su lokacije u Kaštel Sućurcu, gdje su odložene velike količine šljake i pepela; Vranjic-Kosica onečišćena azbestom a koristi se kao gradska plaža; te Dugi Rat s velikim količinama troske.
Potrebni su danji napori za učinkovitu zaštitu dijelova prirode koji se nalaze izvan zaštićenih područja. Iako članak 216., stavak 1. Zakona o zaštiti prirode ovlašćuje inspektore zaštite prirode da pregledaju zaštićeni dio prirode, područje ekološke mreže te ostale dijelove prirode, iz ispitnih postupaka koje provodi Pučki prvobranitelj proizlazi da se nadzor „ostalih dijelova prirode“ ne provodi. Tako u slučaju nasipavanja morske obale, unatoč nalazu i mišljenju sudske vještakinje za zaštitu prirode o uništenim staništima morskih vrsta (i periski) na lokaciji zahvata, inspekcija zaštite prirode nije obavila nadzor po preporuci pučke pravobraniteljice iz 2022. godine, navodeći da se zahvat nalazi na nezaštićenom području.
