Tko je ubio Joakima Rakovca?

Istra
19.01.2009 00:00
D. Požarić
Skup antifašističkih boraca kod spomenika Joakimu Rakovcu na Križnjaku
Skup antifašističkih boraca kod spomenika Joakimu Rakovcu na Križnjaku
KRIŽNJAK - Okupljanjem na Križnjaku, lokalitetu u šumi nedaleko od sela Mrgani, antifašistički borci Pazinštine, Poreštine i Rovinjštine već godinama obilježavaju obljetnicu pogibije istarskog heroja Joakima Rakovca, koji je upravo na tom mjestu stradao 18. siječnja 1945. godine. »Korki tvoji gredu preko Križnjaka i danas. Greš ti, Jovakin, s nami dalje, hodit ćeš miljare lit«, urezano je u masivni kameni spomenik jednom od najpoznatijih Istrana 20. stoljeća.
Susretom na tromeđi Pazinštine, Poreštine i Rovinjštine antifašisti ovog dijela Istre, odajući počast jednom od ljudi koji su pokrenuli i vodili istarski ustanak u Drugom svjetskom ratu, upućuju i aktualne poruke o korijenima današnje demokratske Evrope, kojoj i Hrvatska želi pripadati.
U tom svjetlu je nakon što je na Rakovčev spomenik položen vijenac načelnik Općine Kanfanar Anton Modesto ukazao da današnje mlade generacije nedovoljno poznaju događaje i osobe iz ne tako davne prošlosti, a predstavnik porečkih boraca Božo Štifanić na Joakima Rakovca je podsjetio i - književnošću, pročitavši memoarski zapis herojevog sina, književnika Milana Rakovca. O životnom putu Joakima Rakovca detaljnije je govorio predstavnik pazinskih boraca Ivan Gržetić. Rođen u selu Rakovci na Poreštini 14. listopada 1914. godine, Joakim je još kao mladić osjetio nepravde fašizma, a njegov mladenački prkos prerastao je u otvorenu borbu za drukčiji svijet. Iako je 1941. bio prisilno mobiliziran u talijansku vojsku, u kazneni bataljun, uspio se iz toga izvući i po povratku kući počeo s osnivanjem oružanih grupa, koje su bile jezgra budućeg narodnooslobodilačkog pokreta, ne samo u svom zavičaju, nego i drugdje po Istri. U srpnju 1943. godine s Rušnjaka u Gorski kotar vodi oveću grupu partizana, a u kolovozu, u osvit skore propasti fašističke Italije, sudjeluje u osnivanju tijela narodne vlasti i inicira donošenje Pazinskih odluka u rujnu 1943. godine, o priključenju Istre matici zemlji. Veliki narodni sabor u Pazinu 26. rujna kruna je njegova višegodišnjeg rada. Gržetić je svoje izlaganje zaključio riječima: »Joakim Rakovac bio je velik čovjek, čovjek koji je zaslužan za jedinstvo hrvatskog naroda, za njegovo sjedinjenje s domovinom i za njegove demokratske principe«. Ponovio je zahtjev istarskih antifašista da se Rakovca proglasi za osobu 20. stoljeća u Istri, a pazinske rujanske događaje događajem 20. stoljeća.
Skup na Križnjaku zaključio je predsjednik županijske boračke organizacije Tomislav Ravnić, koji je o inicijativi proglašenja osobe i događaja 20. stoljeća rekao da će se eventualne dvojbe razriješiti na predstojećem stručnom kolokviju ili okruglom stolu, gdje će svatko moći predložiti svog kandidata, ali su argumenti u korist Rakovca po njegovu mišljenju »prejaki«. Ravnić se ponovno osvrnuo i na pokušaje revidiranja povijesti, te se zapitao: »Tko je ubio Joakima Rakovca? Tko je ubio 17.000 naših ljudi u Istri? Zar su ti mislili da će proći nekažnjeno? Bio je rat i morali smo se braniti, da se nismo branili, pobili bi nas još puno više«.
D. ŠIŠOVIĆ
© 2003 - 2025 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti