Teritorijalni preustroj države: Istra se vraća Rijeci?
Regiju Primorje i Istra sa sjedištem u Rijeci činile bi Istarska, Primorsko-goranska, Karlovačka i Ličko-senjska županija te zapadni dio Sisačko-moslavačke županije (Arhiva)
Reforma lokalne samouprave i teritorijalni preustroj Hrvatske bit će jedan od najvećih izazova u skorijoj budućnosti. Naime, Vlada Jadranke Kosor u svoj je ambiciozni gospodarski program uvrstila i reformu lokalne samouprave. No konkretni rokovi nisu zadani, vjerojatno zbog potrebe za prethodnom sveobuhvatnom javnom raspravom, ali i zbog neizbježnih političkih prijepora. Ne treba zaboraviti da HDZ-ovi koalicijski partneri zastupaju različita stajališta.
Dok su iz HSLS-a lani upozoravali da je teritorijalni preustroj nužan jer je postojeći s 430 općina, 126 gradova i 20 županija odavno preživljen i na teret državi, dotle se HSS izričito protivi preustroju jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ta stranka zagovara stav opravdanosti postojanja malih općina jer one osiguravaju opstanak hrvatskog sela.
Ministar uprave Davorin Mlakar prošloga je tjedna na savjetovanju "Kakva reforma lokalne i regionalne samouprave" najavio da će na jesen biti objedinjeni podaci o svim jedinicama lokalne samouprave i na temelju njih pokrenuta široka javna rasprava. Na istom skupu posebnu je pažnju privuklo izlaganje dr. Ivana Koprića , predsjednika Instituta za javnu upravu.
- Teritorijalna struktura Hrvatske previše je složena, nedovoljno stabilna i efikasna te neracionalna s gledišta potrebe za ostvarenjem razvojnih svrha zemlje, ali zato osigurava centralistički način upravljanja zemljom. Reorganizacija je moguća samo ako su ispunjene neke temeljne pretpostavke, koje u osnovi znače promjenu općeg društvenog i političkog pristupa organizaciji države, smatra dr. Koprić.
Pritom je iznio prijedlog Instituta za javnu upravu o podjeli Hrvatske na pet regija koje bi istodobno bile i regije u skladu s NUTS kategorizacijom EU-a i buduća regionalna samouprava. U njih bi se uklopile sadašnje županije koje više ne bi bile jedinice samouprave, već svojevrsni upravni okruzi.
Tih pet regija bile bi Središnja Hrvatska, Primorje i Istra, Dalmacija, Slavonija i Zagrebačka regija , a niti jedna ne bi imala manje od 800.000 stanovnika. "One bi se formirale na povijesnom i funkcionalnom, a ne pukom administrativnom kriteriju", ističe Koprić. Tri su temeljna razloga, kaže, za tako predloženu teritorijalnu reorganizaciju: promjena temeljnog modela upravljanja zemljom, nova razvojna svrha lokalne samouprave te racionalna ideja učinkovite javne uprave.
Regija Središnja Hrvatska sa sjedištem u Varaždinu obuhvaćala bi Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku te Bjelovarsko-bilogorsku županiju, ali i istočni dio Zagrebačke županije te područje oko Siska. Regija Slavonija sa sjedištem u Osijeku obuhvatila bi sadašnjih pet slavonskih županija te istočni dio Sisačko-moslavačke županije.
Regiju Primorje i Istra sa sjedištem u Rijeci činile bi Istarska, Primorsko-goranska, Karlovačka i Ličko-senjska županija te zapadni dio Sisačko-moslavačke županije. U regiji Dalmacija sa sjedištem u Splitu bile bi Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija. Zagrebačku regiju činio bi Grad Zagreb s dijelovima Zagrebačke županije. (M. FILIPOVIĆ/Novi list)
Dok su iz HSLS-a lani upozoravali da je teritorijalni preustroj nužan jer je postojeći s 430 općina, 126 gradova i 20 županija odavno preživljen i na teret državi, dotle se HSS izričito protivi preustroju jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ta stranka zagovara stav opravdanosti postojanja malih općina jer one osiguravaju opstanak hrvatskog sela.
Ministar uprave Davorin Mlakar prošloga je tjedna na savjetovanju "Kakva reforma lokalne i regionalne samouprave" najavio da će na jesen biti objedinjeni podaci o svim jedinicama lokalne samouprave i na temelju njih pokrenuta široka javna rasprava. Na istom skupu posebnu je pažnju privuklo izlaganje dr. Ivana Koprića , predsjednika Instituta za javnu upravu.
- Teritorijalna struktura Hrvatske previše je složena, nedovoljno stabilna i efikasna te neracionalna s gledišta potrebe za ostvarenjem razvojnih svrha zemlje, ali zato osigurava centralistički način upravljanja zemljom. Reorganizacija je moguća samo ako su ispunjene neke temeljne pretpostavke, koje u osnovi znače promjenu općeg društvenog i političkog pristupa organizaciji države, smatra dr. Koprić.
Pritom je iznio prijedlog Instituta za javnu upravu o podjeli Hrvatske na pet regija koje bi istodobno bile i regije u skladu s NUTS kategorizacijom EU-a i buduća regionalna samouprava. U njih bi se uklopile sadašnje županije koje više ne bi bile jedinice samouprave, već svojevrsni upravni okruzi.
Tih pet regija bile bi Središnja Hrvatska, Primorje i Istra, Dalmacija, Slavonija i Zagrebačka regija , a niti jedna ne bi imala manje od 800.000 stanovnika. "One bi se formirale na povijesnom i funkcionalnom, a ne pukom administrativnom kriteriju", ističe Koprić. Tri su temeljna razloga, kaže, za tako predloženu teritorijalnu reorganizaciju: promjena temeljnog modela upravljanja zemljom, nova razvojna svrha lokalne samouprave te racionalna ideja učinkovite javne uprave.
Regija Središnja Hrvatska sa sjedištem u Varaždinu obuhvaćala bi Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku te Bjelovarsko-bilogorsku županiju, ali i istočni dio Zagrebačke županije te područje oko Siska. Regija Slavonija sa sjedištem u Osijeku obuhvatila bi sadašnjih pet slavonskih županija te istočni dio Sisačko-moslavačke županije.
Regiju Primorje i Istra sa sjedištem u Rijeci činile bi Istarska, Primorsko-goranska, Karlovačka i Ličko-senjska županija te zapadni dio Sisačko-moslavačke županije. U regiji Dalmacija sa sjedištem u Splitu bile bi Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija. Zagrebačku regiju činio bi Grad Zagreb s dijelovima Zagrebačke županije. (M. FILIPOVIĆ/Novi list)
