Svjetski dan debljine: Pretilost je kronična bolest

Zdravlje
04.03.2021 14:08
D. Požarić
Pixabay
Pixabay
Danas obilježavamo Svjetski dan debljine, bolesti s kojom živi više od 650 milijuna ljudi na svijetu. Sonja Njunjić iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine, koja u Hrvatskoj djeluje na području prevencije i savjetovanja, ističe kako je porast pretilih osoba iznimno zabrinjavajući.
U Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a uz odrasle sve više je i pretilih među djecom. Uz stigmatizaciju u društvu, prekomjerna tjelesna težina nosi sa sobom i veliki zdravstveni rizik - kardiovaskularna, dijabetička te karcionomska oboljenja, a pretile osobe imaju dvostruku veću šansu razviti teži oblik COVID-19, biti hospitalizirane te u konačnici spojene na respirator.
Nažalost, pretilost se i dalje percipira isključivo kao izbor pojedinca, odnosno odraz njegovog slabog karaktera iako je ona djelomično i genetski uvjetovana. Na pandemiju pretilosti svakako utječu stil života, nezdrave prehrambene navike i manjak kretanja, a bez sveobuhvatne potpore javnosti i zdravstvenog sustava, pretile osobe će teško izaći iz začaranog kruga viška kilograma i neuspješnih dijeta.
Debljina je jedna od najvećih javnozdravstvenih briga 21. stoljeća. Upravo danas, 4. ožujka, obilježava se Svjetski dan debljine, kronične bolesti koju na globalnoj razini ima 650 milijuna odraslih osoba. Prema posljednjim rezultatima Europske zdravstvene ankete (EHIS), u Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.
Uzroci debljine različiti su i mnogo kompleksniji od loših prehrambenih navika i neredovite tjelesne aktivnosti te da debljina nije isključivo osobna odgovornost. Na nju utječu mnogobrojni okolišni čimbenici. Kao i u mnogim drugim zemljama EU, učestalost debljine ni u Hrvatskoj nije imuna na društveno-gospodarske nejednakosti.
-Debljina je sasvim logičan odgovor na trenutne društvene uvjete. Zdravi izbori često nisu i lakši izbori, pa je potrebno raditi na stvaranju okruženja u kojem je jednostavnije napraviti zdrav izbor i usvojiti zdrave navike, kazala je doc.dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.med., spec. epidemiologije, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i voditeljica projekta „Živjeti zdravo“.
Objasnila je da su prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. To su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna plućna bolest, neka sijela tumora te mentalni poremećaji.
Uz to je dodala kako je nedavna analiza OECD-a pokazala je da se u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa može povezati s padom očekivanog trajanja života od čak 3,5 godine, što nas smješta u sam vrh zemalja OECD-a.

Debljina u Europi

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rasprostranjenost debljine se u europskim državama od 1980-ih utrostručila.
Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da 75% Europljana koji imaju debljinu toga uopće nisu svjesni, kao i podatak da jedan od pet Europljana ne poduzima nikakve mjere za liječenje debljine. Što se tiče Hrvatske, među odraslim muškarcima imamo najveću stopu debljine u EU, no dobra vijest je da udio žena s debljinom pada.

Svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom

Posebno treba naglasiti kako debljina nije problem samo odraslog stanovništva, već se javlja u sve ranijoj životnoj dobi te donosi dugoročne i ozbiljne posljedice za zdravlje djece.
Podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku iz 2015. godine pokazuju da svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom. Trideset posto škola uključenih u ovo istraživanje nema školsku kuhinju kao dio školske infrastrukture, a njih 9,1% ima automate s prehrambenim proizvodima, iako oni ne nude nutritivno bogatu hranu, već uglavnom slatke i slane grickalice bogate rafiniranim šećerima, transmasnim kiselinama i većim količinama kuhinjske soli. Također, velik broj škola u Hrvatskoj nema sportsku dvoranu pa time ni osnovne uvjete za redovitu tjelesnu aktivnost.
Zaključno, doc.dr.sc. Sanja Musić Milanović ističe kako je za rješenje problema debljine potreban multidisciplinaran pristup: „Kroz Nacionalni program „Živjeti zdravo“ želimo pozitivno djelovati na zdravlje populacije mijenjajući uvjete u našoj okolini. Nastojimo u školama ostvariti poticajne uvjete za razvoj zdravih životnih navika, osigurati mogućnosti za svakodnevnu tjelesnu aktivnost i provođenje vremena u parkovima, olakšati odabir zdravih namirnica i potaknuti tvrtke da promiču zdrave životne odabire svojih djelatnika.“ (HZJZ/dp)
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti