Švaljek: Proračun za 2012. rezati na zdravstvu, socijali i povlaštenim mirovinama
1
Piše:
Nives Matijević
Dogovor zemalja članica EU o jačoj fiskalnoj disciplini i budućoj hrvatskoj vladi olakšavaju posao sastavljanja proračuna za 2012. oko kojeg će se budući ministar financija prilično znojiti, jer će sada lakše objasniti građanima zašto se neki izdaci moraju rezati.
To je među ostalim u petak kazala ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek na okruglom stolu "2012. - godina izazova za eurozonu i Hrvatsku" održanom u organizaciji Societe Generale Splitske banke govoreći o tome kakav bi trebao biti hrvatski proračun za 2012. i koje stavke bi trebalo srezati.
Švaljek je podsjetila da je budući hrvatski proračun limitiran s mnogo strana uključujući i pritisak rejting agencija koje su najavile mogućnost snižavanja hrvatskog rejtinga sa BBB- na razinu tzv. smeća ukoliko ne nastupe vrlo jasne promjene u fiskalnoj prilagodbi.
"Kada je riječ o prihodnoj strani proračuna projekcije gospodarskog rasta od 0,5 do 1 posto ukazuju na to da ni porezni prihodi neće moći bitno rasti ili rasti uopće.
Na rashodnoj strani pritisak radi Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Realno smanjenje rashoda lakše je kad gospodarska aktivnost raste, ali kad stagnira to znači nominalno smanjenje rashoda, a rast će i troškovi kamata.
Što se može rezati bez velikih socijalnih posljedica? Prostor za uštede krije se na području socijalne skrbi, zdravstva i mirovina teškom oko 60 milijardi kuna.
Mirovine temeljene na doprinosima su zadnja stavka koja bi se trebala smanjivati.
Smanjivanje dolazi u obzir jedino kod mirovina ostvarenih pod povoljnijim uvjetima. Izdaci za zdravstvo koji su eksplodirali od 2008. mogu se smanjiti povećanjem efikasnosti i racionalnijim trošenjem.
Od ostalih stavki, tu su 7 milijardi kuna teški transferi i treba identificirati one poticaje koji dosad nisu dali učinka i ukinuti ih", kazala je ravnateljica Ekonomskog instituta.
Ona smatra da povećanje poreznih prihoda nije nužan zahvat te da ga treba ostaviti za kriznija vremena. No, upozorila je, treba povećati fiskalnu disciplinu i poboljšati naplatu poreza.
Što se događa kad se ide na bildanje prihoda umjesto smanjenja rashoda pokazao je, rečeno je na skupu, primjer Mađarske kojoj je nakon toga kreditni rejting pao na razinu 'junk'.
To je među ostalim u petak kazala ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek na okruglom stolu "2012. - godina izazova za eurozonu i Hrvatsku" održanom u organizaciji Societe Generale Splitske banke govoreći o tome kakav bi trebao biti hrvatski proračun za 2012. i koje stavke bi trebalo srezati.
Švaljek je podsjetila da je budući hrvatski proračun limitiran s mnogo strana uključujući i pritisak rejting agencija koje su najavile mogućnost snižavanja hrvatskog rejtinga sa BBB- na razinu tzv. smeća ukoliko ne nastupe vrlo jasne promjene u fiskalnoj prilagodbi.
"Kada je riječ o prihodnoj strani proračuna projekcije gospodarskog rasta od 0,5 do 1 posto ukazuju na to da ni porezni prihodi neće moći bitno rasti ili rasti uopće.
Na rashodnoj strani pritisak radi Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Realno smanjenje rashoda lakše je kad gospodarska aktivnost raste, ali kad stagnira to znači nominalno smanjenje rashoda, a rast će i troškovi kamata.
Što se može rezati bez velikih socijalnih posljedica? Prostor za uštede krije se na području socijalne skrbi, zdravstva i mirovina teškom oko 60 milijardi kuna.
Mirovine temeljene na doprinosima su zadnja stavka koja bi se trebala smanjivati.
Smanjivanje dolazi u obzir jedino kod mirovina ostvarenih pod povoljnijim uvjetima. Izdaci za zdravstvo koji su eksplodirali od 2008. mogu se smanjiti povećanjem efikasnosti i racionalnijim trošenjem.
Od ostalih stavki, tu su 7 milijardi kuna teški transferi i treba identificirati one poticaje koji dosad nisu dali učinka i ukinuti ih", kazala je ravnateljica Ekonomskog instituta.
Ona smatra da povećanje poreznih prihoda nije nužan zahvat te da ga treba ostaviti za kriznija vremena. No, upozorila je, treba povećati fiskalnu disciplinu i poboljšati naplatu poreza.
Što se događa kad se ide na bildanje prihoda umjesto smanjenja rashoda pokazao je, rečeno je na skupu, primjer Mađarske kojoj je nakon toga kreditni rejting pao na razinu 'junk'.
Šanse za pad rejtinga 50 posto
Ekonomist i konzultant Velimir Šonje drži pak da su šanse za pad hrvatskog rejtinga otprilike 50 posto, a da bi optimisti rekli da je 51 posto šansa da će on ipak biti očuvan.
Ekonomist i konzultant Velimir Šonje drži pak da su šanse za pad hrvatskog rejtinga otprilike 50 posto, a da bi optimisti rekli da je 51 posto šansa da će on ipak biti očuvan.
Šonje smatra da nema razloga da se ne pozove i MMF bude li potrebno.
Šonje se osvrnuo na najnovije dogovore članica EU o jačoj fiskalnij disciplini kazavši da su sve zemlje ponešto krive za sadašnju situaciju jer su neutralizirale djelovanje kazni za fiskalnu nedisciplinu, koju su Francuska i Njemačka prve prekršile.
"Najcrnji scenarij bi bio tjeranje južnih zemalja iz eura ili izlazak sjevernih i nastanak nove Unije. No, financijske i trgovačke veze u EU toliko su duboke da je nekontrolirani raspad nezamisliv i štetio bi svima, te je vjerojatnije da će prilagodbe ipak dogoditi", kazao je Šonje.
Kako je rečeno, neka su istraživanja pokazala da bi raspad EU Njemačku stajao 20 posto BDP-a, a druge zemlje i više. Odnosno, propast eura stajala bi desetke tisuća milijardi.
"Sada se većina članica, a neke još razmišljaju o tome, dogovorila da će se kazne za prekršitelje primjenjivati automatski na način da će te zemlje morati u EU blagajnu platiti određeni iznos.
No, to neće riješiti sve probleme u EU, ponajprije neodrživost fiskalnih politika, a to je dugotrajan proces koji traje nekoliko godina.
Druga je novost da se od srpnja 2012. uvodi europski stabilizacijski mehanizam tj. formalna mogućnost da neka država ne plati svoje obveznice.
Dakle, sve nove obveznice imat će klauzulu o neplaćanju i o kolektivnoj akciji vjerovnika u tom slučaju", pojasnio je Šonje novosti iz dogovora o jačanju fiskalne discipline u EU.
Šonje se osvrnuo na najnovije dogovore članica EU o jačoj fiskalnij disciplini kazavši da su sve zemlje ponešto krive za sadašnju situaciju jer su neutralizirale djelovanje kazni za fiskalnu nedisciplinu, koju su Francuska i Njemačka prve prekršile.
"Najcrnji scenarij bi bio tjeranje južnih zemalja iz eura ili izlazak sjevernih i nastanak nove Unije. No, financijske i trgovačke veze u EU toliko su duboke da je nekontrolirani raspad nezamisliv i štetio bi svima, te je vjerojatnije da će prilagodbe ipak dogoditi", kazao je Šonje.
Kako je rečeno, neka su istraživanja pokazala da bi raspad EU Njemačku stajao 20 posto BDP-a, a druge zemlje i više. Odnosno, propast eura stajala bi desetke tisuća milijardi.
"Sada se većina članica, a neke još razmišljaju o tome, dogovorila da će se kazne za prekršitelje primjenjivati automatski na način da će te zemlje morati u EU blagajnu platiti određeni iznos.
No, to neće riješiti sve probleme u EU, ponajprije neodrživost fiskalnih politika, a to je dugotrajan proces koji traje nekoliko godina.
Druga je novost da se od srpnja 2012. uvodi europski stabilizacijski mehanizam tj. formalna mogućnost da neka država ne plati svoje obveznice.
Dakle, sve nove obveznice imat će klauzulu o neplaćanju i o kolektivnoj akciji vjerovnika u tom slučaju", pojasnio je Šonje novosti iz dogovora o jačanju fiskalne discipline u EU.
Fiskalna (ne)ravnoteža
Švaljek je pak podsjetila kako je uopće došlo do sadašnje dužničke krize:
"I prije krize fiskalno zdravlje članica EU bilo je narušeno - razina javnog duga u prosjeku im je bila 67 posto BDP-a iako mastriški kriteriji određuju 60 posto kao gornju granicu, pa je bilo za očekivati da prosjek bude 40 do 50 posto.
Dakle, visoka razina javnog duga i fiskalni deficit upućivali su na nedostatak kredibilnosti tih zemalja jer se nisu pridržavale vlastitih fiskalnih pravila. Usto, visoka razina njihova vanjskog duga upućivala je na nedostatak konkurentnosti.
Situaciju je otežalo prikrivanje deficita što je otkriveno još 2005. Bilo je upozorenja, ali tada se to smatralo benignim jer nije bilo krize.
Zemlje EU izlaz iz krize potražile su u fiskalnim stimulacijama, pa je sa nekadašnjih 67 posto BDP-a njihov javni dug porastao na prosječno oko 85 posto s perspektivom da u 2012. dosegne i 95 posto.
Tržišta su naravno odreagirala na nepovjerenje u fiskalnu kredibilnost EU i zahtijevala veće prinose na državne vrijednosne papire.
Švaljek je pak podsjetila kako je uopće došlo do sadašnje dužničke krize:
"I prije krize fiskalno zdravlje članica EU bilo je narušeno - razina javnog duga u prosjeku im je bila 67 posto BDP-a iako mastriški kriteriji određuju 60 posto kao gornju granicu, pa je bilo za očekivati da prosjek bude 40 do 50 posto.
Dakle, visoka razina javnog duga i fiskalni deficit upućivali su na nedostatak kredibilnosti tih zemalja jer se nisu pridržavale vlastitih fiskalnih pravila. Usto, visoka razina njihova vanjskog duga upućivala je na nedostatak konkurentnosti.
Situaciju je otežalo prikrivanje deficita što je otkriveno još 2005. Bilo je upozorenja, ali tada se to smatralo benignim jer nije bilo krize.
Zemlje EU izlaz iz krize potražile su u fiskalnim stimulacijama, pa je sa nekadašnjih 67 posto BDP-a njihov javni dug porastao na prosječno oko 85 posto s perspektivom da u 2012. dosegne i 95 posto.
Tržišta su naravno odreagirala na nepovjerenje u fiskalnu kredibilnost EU i zahtijevala veće prinose na državne vrijednosne papire.
Dodatni element koji je narušio fiskalnu ravnotežu je državna podrška financijskom sektoru, jer javni sektor, odnosno države preuzimale su gubitke financijskog sustava. Logična je posljedica bila dužnička kriza i nepovjerenje u fiskalnu politiku većine zemalja EU, a ne samo onih perifernih", kazala je Švaljek.
Upravo zbog dužničke krize koja je pokazala da članice nemaju dovoljno kredibiliteta može se očekivati da će EU smisliti način stvaranja vlastitih fiskalnih kapaciteta uvođenjem primjerice poreza na financijske transakcije, ekoloških poreza i slično.
No, zasad je dogodilo jedino ujednačavanje osnovica poreza na dobit, a mogućnost uvođenja zajedničkih poreza, odnosno velika harmonizacija u području izravnih poreza u EU je vrlo daleka, rečeno je.
Prognozirajući gospodarska kretanja u Hrvatskoj u sljedećoj godini ekonomist Ante Babić podsjetio da je u prošle tri godine hrvatski BDP pao, te po njegovom mišljenju postoji mogućnost da u 2012. BDP blago poraste, ali ne više od 1 posto.
"Prvo tromjesečje sljedeće godine proći će u iščekivanju novog proračuna, rast BDP-a mogao bi se pokazati tek u drugom dijelu godine, nakon turističke sezone, a to bi se moglo odraziti i na tržište rada na način da nakon sezone ne padne zaposlenost", rekao je Babić.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić na skupu je govorio o očekivanjima poduzetnika od ulaska Hrvatske u EU. On drži da bi pozitivni efekti bili veći da se ulazak odigra u normalnim a ne kriznim okolnostima.
"Privatni se sektor se presložio i restrukturirao i u dobrom je stanju. No, zbog nedostupnosti kapitala nitko ne planira velike investicije. Dogodila su se otpuštanja, promjene portfelja i izlazak na nova tržišta, ali zbog krize imamo skup kapital, velike deficite i nepovjerenje.
Vidjet ćemo što će nova vlada učiniti. Jako smo ovisni o politici, domaćoj i europskoj, koja je dosad učinila premalo i prekasno.
Prepoznaju li poslodavci da se ide na smanjivanje nameta, liberalizaciju tržišta rada i smanjenje javne uprave, imaju razloga za optimizam.
Ulazimo na tržište od 500 milijuna ljudi i to je prilika koju treba iskoristiti. Ostaje neriješeno pitanje zemalja Cefte i tu očekujemo da će doći do određenog delaya, odnosno da će problemi potrajati nekoliko mjeseci", zaključio je Majetić.
Upravo zbog dužničke krize koja je pokazala da članice nemaju dovoljno kredibiliteta može se očekivati da će EU smisliti način stvaranja vlastitih fiskalnih kapaciteta uvođenjem primjerice poreza na financijske transakcije, ekoloških poreza i slično.
No, zasad je dogodilo jedino ujednačavanje osnovica poreza na dobit, a mogućnost uvođenja zajedničkih poreza, odnosno velika harmonizacija u području izravnih poreza u EU je vrlo daleka, rečeno je.
Prognozirajući gospodarska kretanja u Hrvatskoj u sljedećoj godini ekonomist Ante Babić podsjetio da je u prošle tri godine hrvatski BDP pao, te po njegovom mišljenju postoji mogućnost da u 2012. BDP blago poraste, ali ne više od 1 posto.
"Prvo tromjesečje sljedeće godine proći će u iščekivanju novog proračuna, rast BDP-a mogao bi se pokazati tek u drugom dijelu godine, nakon turističke sezone, a to bi se moglo odraziti i na tržište rada na način da nakon sezone ne padne zaposlenost", rekao je Babić.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić na skupu je govorio o očekivanjima poduzetnika od ulaska Hrvatske u EU. On drži da bi pozitivni efekti bili veći da se ulazak odigra u normalnim a ne kriznim okolnostima.
"Privatni se sektor se presložio i restrukturirao i u dobrom je stanju. No, zbog nedostupnosti kapitala nitko ne planira velike investicije. Dogodila su se otpuštanja, promjene portfelja i izlazak na nova tržišta, ali zbog krize imamo skup kapital, velike deficite i nepovjerenje.
Vidjet ćemo što će nova vlada učiniti. Jako smo ovisni o politici, domaćoj i europskoj, koja je dosad učinila premalo i prekasno.
Prepoznaju li poslodavci da se ide na smanjivanje nameta, liberalizaciju tržišta rada i smanjenje javne uprave, imaju razloga za optimizam.
Ulazimo na tržište od 500 milijuna ljudi i to je prilika koju treba iskoristiti. Ostaje neriješeno pitanje zemalja Cefte i tu očekujemo da će doći do određenog delaya, odnosno da će problemi potrajati nekoliko mjeseci", zaključio je Majetić.
