Svakog mjeseca nekoliko tisuća opomena za struju
Ilustracija (I. TOMIĆ/Novi list)
Troši li se ove zime manje struje nego obično budući da je njena prva polovica bila relativno topla, a vrijeme je kada se štedi na svemu? Prema podacima Elektroistre, ukupna potrošnja energije na razini Poluotoka tek je četiri posto manja u studenom i prosincu 2011. u odnosu na isto razdoblje 2010.
Razlike u potrošnji bitno su manje usporedimo li ih s potrošnjom na razini Hrvatske. Prema podacima HEP-a, u prosincu je utrošeno 8,5 posto manje energije nego u istom mjesecu prethodne godine. Relativno toplu dosadašnju zimu Istrani, nažalost, neće bitno osjetiti na računima.
Najveća potrošnja 20. prosinca
Prema podacima Elektroistre, najveće opterećenje mreže zabilježeno je 20. prosinca, no ono je bilo gotovo pet posto manje nego vršna snaga prošle godine. Ukupna potrošnja kilovatsati 2011. godine samo je 0,4 posto manja nego 2010.
Uobičajeno je najveće opterećenje mreže u Istri ljeti, a špica je bila u kolovozu - 233 MW, dok je najveća zimska špica iznosila 181 MW. Računa se da više od 30 MW snage otpada na klima-uređaje pa je uz brojne sezonske stanovnike ukupna ljetna potrošnja veća od zimske.
- Zbog povoljnih vremenskih prilika ove zime zabilježen je i manji broj kvarova u odnosu na isto razdoblje lani. Na dalekovodima su bila tri kvara, što je znatno manje u odnosu na 2010. kada ih je zabilježeno devet. Osim kvara na kabelu Fojbon - Medulinska 20. prosinca, dugotrajnijih prekida struje nije bilo, doznajemo od glavnog dispečera Elektroistre Milana Zenzerovića.
Koliko potrošači duguju za struju, pokušali smo doznati u Službi za opskrbu. Svaki mjesec obračunava se polugodišnja potrošnja za 20 posto kupaca. Točnije, potrošači su podijeljeni u pet zona, a brojila se očitavaju dva puta godišnje.
Mjeseci obračuna su od veljače do lipnja, te od kolovoza do prosinca. Ovisno o zoni kojoj pripada, svaki potrošač dobiva obračun dva puta godišnje. U siječnju i srpnju brojila se ne očitavaju.
- Uobičajen cjelokupni dug potrošača prema Elektroistri u visini je mjesečne rate i iznosi od 50 do 60 milijuna kuna na razini Istre. Dug oscilira ovisno o prethodnom obračunu. Problematični kupci su gotovo uvijek isti. Naše ih službe već poznaju poimence, doznajemo od Maurizija Biasiola, rukovoditelja Službe za opskrbu.
Kada će kupac dobiti opomenu, ovisi o visini duga u kombinaciji s razdobljem dugovanja. Limitirajući faktor je zastara od jedne godine za kućanstva i tri godine za gospodarstvo, zato opomene stižu brzo nakon nepodmirenja duga.
Prosječni računi 500 kuna
Mjesečno za cijelu Istru pošalju od nekoliko tisuća do 10.000 opomena, opet ovisno o razdoblju očitavanja. Računa se da ima 130.000 kućanstava i više od 20.000 ostalih potrošača.
Prosječan račun za struju za potrebe četveročlane obitelji iznosi od 400 do 500 kuna. Ako se i grije na struju, račun se penje i do tisuću kuna, ovisno o vrsti trošila.
Kada bi se promotrila suha statistika, prosječan je račun niži. Tako su prošle godine ukupno fakturirali 369 milijuna kuna za kućanstva. Kada bi se iznos podijelilo s brojem brojila i 12 mjeseci, proizašlo bi da je prosječan račun 237 kuna.
No, ne zaboravimo da su zbrojena i brojila na stubištima, garažama ili apartmanima koji se koriste samo ljeti, pa prosječni račun ne pokazuje realnu potrošnju prosječne obitelji.
Kućanstva su lani ipak potrošila nešto malo manje struje. Lani je 130.000 kućanstava potrošilo 94 milijuna kilovatsati, što je tri milijuna manje nego prethodne godine.
Svoje račune posebno otežano plaćaju male tvrtke i obrtnici, dok velike firme uglavnom plaćaju račune u dospijeću, doznajemo od Biasola. Za gospodarstvo je 2011. fakturirano 277 milijuna kuna ili 40 posto od iznosa koji su potrošila kućanstva.
Novih priključaka 65 posto manje
Prema vrijednosti novih priključaka za struju može se zaključiti kolika je stagnacija vladala u građevinarstvu. Od 2006. do 2008. godine Elektroistra je ostvarila 80 do 100 milijuna kuna godišnje na račun novih priključaka. Za istu je svrhu 2010. i 2011. naplatila po 35 milijuna kuna. Dakle, do 65 posto manje u odnosu na rekordne godine.
Najmanje je zahtjeva za novim priključcima bilo u središnjoj, sjevernoj i istočnoj Istri, a najviše u Puli gdje se najčešće dovršavaju započete investicije u graditeljstvu. (Jasna ORLIĆ)
Razlike u potrošnji bitno su manje usporedimo li ih s potrošnjom na razini Hrvatske. Prema podacima HEP-a, u prosincu je utrošeno 8,5 posto manje energije nego u istom mjesecu prethodne godine. Relativno toplu dosadašnju zimu Istrani, nažalost, neće bitno osjetiti na računima.
Najveća potrošnja 20. prosinca
Prema podacima Elektroistre, najveće opterećenje mreže zabilježeno je 20. prosinca, no ono je bilo gotovo pet posto manje nego vršna snaga prošle godine. Ukupna potrošnja kilovatsati 2011. godine samo je 0,4 posto manja nego 2010.
Uobičajeno je najveće opterećenje mreže u Istri ljeti, a špica je bila u kolovozu - 233 MW, dok je najveća zimska špica iznosila 181 MW. Računa se da više od 30 MW snage otpada na klima-uređaje pa je uz brojne sezonske stanovnike ukupna ljetna potrošnja veća od zimske.
- Zbog povoljnih vremenskih prilika ove zime zabilježen je i manji broj kvarova u odnosu na isto razdoblje lani. Na dalekovodima su bila tri kvara, što je znatno manje u odnosu na 2010. kada ih je zabilježeno devet. Osim kvara na kabelu Fojbon - Medulinska 20. prosinca, dugotrajnijih prekida struje nije bilo, doznajemo od glavnog dispečera Elektroistre Milana Zenzerovića.
Koliko potrošači duguju za struju, pokušali smo doznati u Službi za opskrbu. Svaki mjesec obračunava se polugodišnja potrošnja za 20 posto kupaca. Točnije, potrošači su podijeljeni u pet zona, a brojila se očitavaju dva puta godišnje.
Mjeseci obračuna su od veljače do lipnja, te od kolovoza do prosinca. Ovisno o zoni kojoj pripada, svaki potrošač dobiva obračun dva puta godišnje. U siječnju i srpnju brojila se ne očitavaju.
- Uobičajen cjelokupni dug potrošača prema Elektroistri u visini je mjesečne rate i iznosi od 50 do 60 milijuna kuna na razini Istre. Dug oscilira ovisno o prethodnom obračunu. Problematični kupci su gotovo uvijek isti. Naše ih službe već poznaju poimence, doznajemo od Maurizija Biasiola, rukovoditelja Službe za opskrbu.
Kada će kupac dobiti opomenu, ovisi o visini duga u kombinaciji s razdobljem dugovanja. Limitirajući faktor je zastara od jedne godine za kućanstva i tri godine za gospodarstvo, zato opomene stižu brzo nakon nepodmirenja duga.
Prosječni računi 500 kuna
Mjesečno za cijelu Istru pošalju od nekoliko tisuća do 10.000 opomena, opet ovisno o razdoblju očitavanja. Računa se da ima 130.000 kućanstava i više od 20.000 ostalih potrošača.
Prosječan račun za struju za potrebe četveročlane obitelji iznosi od 400 do 500 kuna. Ako se i grije na struju, račun se penje i do tisuću kuna, ovisno o vrsti trošila.
Kada bi se promotrila suha statistika, prosječan je račun niži. Tako su prošle godine ukupno fakturirali 369 milijuna kuna za kućanstva. Kada bi se iznos podijelilo s brojem brojila i 12 mjeseci, proizašlo bi da je prosječan račun 237 kuna.
No, ne zaboravimo da su zbrojena i brojila na stubištima, garažama ili apartmanima koji se koriste samo ljeti, pa prosječni račun ne pokazuje realnu potrošnju prosječne obitelji.
Kućanstva su lani ipak potrošila nešto malo manje struje. Lani je 130.000 kućanstava potrošilo 94 milijuna kilovatsati, što je tri milijuna manje nego prethodne godine.
Svoje račune posebno otežano plaćaju male tvrtke i obrtnici, dok velike firme uglavnom plaćaju račune u dospijeću, doznajemo od Biasola. Za gospodarstvo je 2011. fakturirano 277 milijuna kuna ili 40 posto od iznosa koji su potrošila kućanstva.
Novih priključaka 65 posto manje
Prema vrijednosti novih priključaka za struju može se zaključiti kolika je stagnacija vladala u građevinarstvu. Od 2006. do 2008. godine Elektroistra je ostvarila 80 do 100 milijuna kuna godišnje na račun novih priključaka. Za istu je svrhu 2010. i 2011. naplatila po 35 milijuna kuna. Dakle, do 65 posto manje u odnosu na rekordne godine.
Najmanje je zahtjeva za novim priključcima bilo u središnjoj, sjevernoj i istočnoj Istri, a najviše u Puli gdje se najčešće dovršavaju započete investicije u graditeljstvu. (Jasna ORLIĆ)
