#Poreč
#Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
#istraživanje
#znanost
#poljoprivreda
#klimatske promjene
#suša
#maslinarstvo
#smokve
#vinogradarstvo
Suša, vrućina, sve manje vode: U Poreču traže sorte koje će to bolje podnijeti
Izvor:
Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
Zašto jedna sorta bolje podnosi sušu i visoke temperature, dok druga u istim uvjetima ima problema? Odgovore na to pitanje traže znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, gdje mogu detaljno pratiti promjene koje se u biljkama događaju kada su izložene stresu.
U Laboratoriju za fenotipizaciju posljednjih su godina dobili opremu koja omogućuje detaljnu analizu kemijskog sastava biljaka.
Jednostavnije rečeno, znanstvenici mogu dobiti svojevrsni "kemijski otisak" biljke i pratiti kako se on mijenja kada biljci nedostaje vode, kada je izložena visokim temperaturama ili drugim nepovoljnim uvjetima.
To im pomaže u usporedbi različitih sorti i traženju odgovora na pitanje zašto su neke otpornije od drugih.
- Nas zanima što se pritom događa na kemijskoj razini i po čemu se, primjerice, otpornija sorta razlikuje od osjetljivije, objašnjava dr. sc. Nikola Major, znanstveni savjetnik Instituta i zamjenik voditeljice Laboratorija za fenotipizaciju Smiljane Goreta Ban.
Takva istraživanja posebno su zanimljiva za mediteransku poljoprivredu, koja se mora prilagođavati višim temperaturama, duljim sušnim razdobljima i drugim promjenama.
Stare sorte mogle bi skrivati korisne osobine
Institut raspolaže domaćim, tradicionalnim, ali i stranim biljnim genetskim izvorima.
Njih nije dovoljno samo sačuvati. Znanstvenici žele detaljno utvrditi njihove osobine i pronaći razlike zbog kojih bi pojedine sorte mogle biti zanimljive za poljoprivredu u novim klimatskim uvjetima.
To je posebno važno za Istru, gdje se čuvaju tradicionalne sorte maslina, vinove loze, povrća i voća.
Analizama se, primjerice, mogu pratiti aminokiseline, organske kiseline i drugi spojevi u biljci, među njima i fenolni spojevi karakteristični za maslinu i druge mediteranske kulture.
Takvi podaci mogu pomoći i kod dokazivanja posebnosti tradicionalnih sorti.
- Možemo tražiti karakteristike koje neku sortu izdvajaju od drugih i na znanstvenoj razini dokazivati njezinu posebnost, kaže Major.
To bi jednog dana moglo biti korisno proizvođačima, udrugama i lokalnim zajednicama koje žele zaštititi tradicionalnu sortu ili proizvod.
Jedno od budućih istraživanja moglo bi se baviti smokvama
Institut je prijavio i međunarodni projekt u kojem bi se istraživale tradicionalne sorte smokava iz različitih dijelova Mediterana.
Ako projekt bude odobren, porečki istraživači surađivali bi s partnerima iz Turske i sjeverne Afrike. Uspoređivali bi sorte i tražili karakteristike po kojima se razlikuju, uključujući tradicionalne istarske smokve.
Važnu ulogu u razvoju laboratorija ima projekt AgriFoodOmics - "Metabolomika u funkciji razvoja klimatski otpornog i održivog poljoprivredno-prehrambenog lanca", koji traje od 2023. do 2027. godine i financira se sredstvima Europske unije kroz program NextGenerationEU.
Oprema je nabavljena 2024., instalirana tijekom 2025., nakon čega su počeli uvoditi i prilagođavati metode potrebne za istraživanja.
Kompleksne analize sada mogu raditi u Poreču
Laboratorij je prvenstveno namijenjen znanstvenim istraživanjima, a ne uobičajenim analizama uzoraka za građane ili proizvođače.
Ipak, oprema se može koristiti za specifična istraživanja s drugim znanstvenim ustanovama ili kod razvoja novih proizvoda. U Poreču su njome već analizirali uzorke povezane s bioaktivnim spojevima, a koristili su je i za detaljno istraživanje invazivne alge.
- Mogućnosti su široke, ali najvrjednije je što sada takva kompleksna istraživanja možemo raditi upravo ovdje u Poreču, rekao je Major.
Dugoročno, jedan od važnijih rezultata takvih istraživanja mogao bi biti odgovor na vrlo praktično pitanje: koje će se sorte najbolje snalaziti u sve toplijoj i sušnijoj klimi te koje zbog toga posebno vrijedi sačuvati.
Fotogalerija
