Stručnjaci iz porečkog Instituta savjetuju kako pravilno orezati masline

U pokusnom masliniku Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču ovih je dana u tijeku jedan od najvažnijih proljetnih poslova u maslinarstvu – rezidba. Nakon razdoblja kiše i nemogućnosti ulaska u nasade, mnogi maslinari tek sada obavljaju ovaj zahvat koji izravno utječe na rodnost stabla, njegovo zdravstveno stanje i organizaciju berbe.

Rezidba nije samo rutinski posao u masliniku. Zahtijeva znanje i razumijevanje načina na koji maslina raste i donosi rod.

O pravilnom oblikovanju krošnje govori dr. sc. Marin Krapac s Instituta za poljoprivredu i turizam, koji ističe da se pristup rezidbi posljednjih desetljeća znatno promijenio.

- Prije se masline nisu tako rezale zato jer ljudi nisu imali informacije o tome kakvu ulogu rezidba ima na samu rodnost masline. Zbog toga smo kod autohtonih sorata često imali pojavu takozvane alternirajuće rodnosti, odnosno izmjenične rodnosti. To znači da je jedne godine rod visok, a druge godine tog roda gotovo nema, objašnjava Krapac.

Takve oscilacije u urodu karakteristične su za maslinu, ali pravilnom rezidbom mogu se znatno ublažiti.

Jedan od glavnih ciljeva rezidbe je ravnoteža između vegetativnog rasta i rodnosti. Osim stabilnijeg uroda, pravilno oblikovana krošnja važna je i za zdravlje stabla.

Gusta i zapuštena krošnja zadržava vlagu i smanjuje cirkulaciju zraka, što pogoduje razvoju gljivičnih bolesti.

- Ovakvim načinom rezidbe prozračujemo krošnju. Manja je relativna vlažnost unutar krošnje, bolja je cirkulacija zraka i listovi se brže suše. Na taj način imamo manje problema s gljivičnim bolestima, primjerice s olovnom bolesti i paunovim okom. Osim toga, kada je krošnja prorijeđena, zaštitna sredstva puno bolje prodiru u unutrašnjost krošnje, kaže Krapac.

U suvremenom maslinarstvu najčešće se koristi uzgojni oblik poznat kao polikonična vaza , koji karakterizira otvorena sredina krošnje.

- Zato se taj oblik i naziva vaza. Sredina krošnje je zapravo prazna pa podsjeća na vazu. Na taj način svjetlost bolje prodire u krošnju pa je i fotosintetska aktivnost listova veća, objašnjava.

Takav uzgojni oblik sve je popularniji jer donosi i praktične prednosti, posebno kod berbe.

- Rodnost je uglavnom na vanjskoj strani krošnje, odnosno na donjem dijelu koji zovemo kotula ili suknja. Najveći dio roda nalazi se upravo tu. Na takav način berba tresačima postaje puno lakša i brža, navodi.

Oblikovanje stabla započinje već nakon sadnje. Tada se određuje visina debla i osnovna struktura krošnje.

- Visina debla najčešće je između 40 i 60 centimetara. Poželjno je da deblo ne bude previsoko jer se tada mnogi radovi ne mogu obavljati sa tla nego se moraju koristiti ljestve ili platforme. Iz debla se zatim formira osnovni kostur krošnje. Ostavljaju se tri do četiri skeletne grane, objašnjava Krapac.

Na tim granama kasnije se razvijaju rodni izboji.

Tijekom vegetacije često se pojavljuju snažni uspravni izboji poznati kao vodopije . Oni brzo rastu, ali ne donose rod te ih obično treba uklanjati kako bi se održala ravnoteža između rasta i rodnosti.

- Ako se jače reže, stabla često potjeraju velik broj novih izbojaka. To su upravo vodopije koje ponovno treba uklanjati jer stvaraju neravnotežu između rasta i rodnosti, kaže Krapac.

Nakon rezidbe u masliniku ostaje velika količina drvenaste mase. Grane se često spaljuju, ali stručnjaci upozoravaju da to nije uvijek najbolje rješenje.

- Spaljivanje ima smisla ako u masliniku imamo izraženu prisutnost bolesti ili štetnika jer se tako smanjuje širenje patogena. Međutim, s aspekta obogaćivanja tla organskom tvari to je najlošiji način. Ako nemamo problema sa zdravstvenim stanjem nasada, preporuka je da se grane usitne i malčiraju, kaže.

Na taj način organska tvar ostaje u tlu i poboljšava njegovu strukturu.

Rezidba je također dobra prilika za uočavanje eventualnih bolesti. Presjek grane može otkriti promjene u drvu koje upućuju na probleme poput verticilija.

Iako se rezidba provodi tijekom zime i ranog proljeća, stručnjaci naglašavaju da je važno završiti je prije cvatnje.

- Rezidbu svakako treba završiti prije cvatnje, ali što ranije to bolje, kako taj period ne bi trajao predugo. Danas je velik problem i radna snaga, odnosno nedostatak ljudi koji znaju pravilno rezati masline. To je zahvat koji zahtijeva dosta znanja i praktičnog iskustva, zaključuje Krapac.

Unatoč kišnom razdoblju koje je ove zime otežavalo ulazak u maslinike, stručnjaci s porečkog Instituta poručuju da maslinari još uvijek imaju vremena obaviti rezidbu i pripremiti stabla za novu vegetacijsku sezonu.