Strani turisti s punim autom mesa i ribe

[slika1d]ZAGREB - Zajedno s turistima u Hrvatsku od danas ponovno mogu stizati i puni »bunkeri« hrane jer je na snagu stupio novi Pravilnik o uvjetima unošenja osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog porijekla. Kako stoji u tom pravilniku, u prtljažniku, odnosno ukupnoj osobnoj prtljazi koja dolazi iz EU-a od danas smije biti čak do deset kilograma mesa i mesnih prerađevina, mliječnih proizvoda, masti i ulja te sve ostale hrane koja, poput punjene tjestenine, peciva i juha, sadrži meso, mlijeko ili oboje. U neograničenim količinama smije se uvoziti kruha, keksa i kolača te tjestenine koja ne sadrži mesno punjenje, a dozvoljeno je u Hrvatsku unijeti i najviše 20 kilograma svježe ili na bilo koji način pripravljene ribe, škampa, jastoga ili školjaka, odnosno jednu ribu koja tu kilažu i premašuje.

Drugim riječima, osim turistima i gastarbajterima te količine hrane postaju dozvoljene i za hrvatske građane koji šopingiraju u (jeftinijim) susjednim državama. Do jučer, podsjetimo, turisti i hrvatska dijaspora u Hrvatsku su iz EU-a sa sobom smjeli dovoziti najviše do jednog kilograma mesa, odnosno, kako je to zakonski bilo definirano, »razumnu količinu bilo koje vrste hrane za osobnu uporabu«, ukoliko je ta hrana bila iz zemalja EU-a. To je značilo po kilogram mesa, jaja, mlijeka, sira i drugih mliječnih proizvoda po putniku, dok je unos većih količina hrane bio moguć samo uz posjedovanje ovjere veterinarske službe zemlje iz koje se roba unosila.

Što se tiče zemalja koje nisu u EU-u, za njih ostaje stari režim koji kaže da u Hrvatsku ne smiju uvoziti meso i mlijeko, a smiju najviše dva kilograma svježeg voća i povrća, osim rajčica.

Povećanje količine hrane koja se individualno može unositi u Hrvatsku zapravo je, valja podsjetiti, ustupak državama čije su se turističke zajednice pobunile protiv naših ograničavajućih propisa. Ponajviše, riječ je o češkim turistima koji su oštro reagirali na prošlogodišnju regulativu kojom se uvoz kobasica i drugih mesnih prerađevina te mesa općenito ograničio na jedan kilogram.

[slika2d]Ovaj će put, s druge strane, zakinuti biti hrvatski ugostitelji i trgovci, ionako oštećeni recesijom. Ugostiteljima je već prošle godine, u odnosu na sezonu 2007., zarada bila i do 40 posto manja, a u restoranima su se daleko više počela tražiti jeftinija jela na štetu skupljih. Ove će godine, smatraju ugostitelji, biti još gore, što će dodatno pogoršati i novi pravilnik o dozvoljenom uvozu hrane.

Prema riječima Zlatka Puntijara, predsjednika Ceha ugostitelja Hrvatske, kod nas su općenito propisi koji se tiču hrane vrlo rigorozni, no ovim se dozvoljava turistima da sa sobom, satima, prevoze i velike količine hrane, koja će se zatim neadekvatno skladištiti u kampovima, apartmanima i drugdje.

- A kad se netko otruje mediji neće pisati da su se otrovali dovezenom hranom koja je satima putovala na suncu, već u kampu u Hrvatskoj, zaključuje Puntijar. Kako dodaje, ovaj će pravilnik sigurno značiti gubitak za hrvatsko ugostiteljstvo, ali i trgovinu.

- Ne moraju gosti jesti u restoranima, neka jedu i ono što kupe u trgovinama, ali hrvatskim trgovinama, smatra Puntijar.

Njegov kolega, predsjednik Ceha ugostitelja PGŽ-a Josip Tariba, kaže pak da se pad prodaje skupih jela, poput ribljih na obali već osjeća, a svaki gost triput prebrojava svotu u novčaniku prije negoli iz njega išta izvadi.

- Cijene luduju, zaključuje Tariba, napominjući da će se ugostiteljska strategija morati mijenjati na način da se, pored skupih jela, u dobre restorane uvede i jeftinija alternativa.

B. MRVOŠ PAVIĆ