Stambeni krediti još skuplji
Stambeno kreditiranje u Hrvatskoj nije profitabilan posao - Zoran Bohaček
ZAGREB - Hrvatska udruga banaka (HUB) ponovno upozorava na mogućnost rasta kamata na kredite. Pritisci na povećanje kamatnih stopa na stambene kredite postoje, upozorio je Zoran Bohaček, direktor HUB-a, dodajući pritom da očekuje da će kamate rasti umjereno. Kao i više puta dosad, bankarska udruga govori o mogućnosti rasta kamatnih stopa do najviše jednog postotnog poena. Bankari istovremeno upozoravaju da banke u slučaju veće krize i destabilizacije tržišta mogu reagirati u »skladu sa svojim interesima«, ali i da bankama nije u interesu podizati kamatne stope jer će time smanjiti sposobnost građana za otplatu kredita.
Stambeni krediti skuplji nego u EU-u
Po HUB-ovoj analizi, kamate na stambene kredite u Hrvatskoj i dalje se kreću unutar intervala eurozone, ali samo zahvaljujući visini kamatnih stopa u Sloveniji. Kad se taj element izuzme, kamatne stope u Hrvatskoj na dugoročne stambene kredite više su nego u zemljama Europske unije, a glavni razlog tome je premija rizika. I dok su u eurozoni kamate na dugoročne kredite lagano padale kao posljedica poteza Europske središnje banke, u Hrvatskoj se to nije dogodilo. Banke u Hrvatskoj, smatraju u HUB-u, ne mogu odgovoriti na smanjenja koja postoje u EU-u.
Domaći bankari nastavljaju i svoju već uobičajenu »kuknjavu« pa iz njihovih izračuna proizlazi da »stambeno kreditiranje u Hrvatskoj nije profitabilan posao« te banke gotovo »subvencioniraju stambene kredite«. Stvarna kamatna stopa na stambeni kredit, računajući trošak financiranja u bankama, kreće se oko 6,2 posto, dok je ukupan trošak sredstava na tržištu 10,6 posto. Iz toga proizlazi poruka bankara da djelomično subvencioniraju stambene kredite.
Skupo kreditiranje gospodarstva
Osim toga, Bohaček naglašava da su po podacima HNB-a u prvom kvartalu ove godine troškovi koje banke plaćaju za kamate porasli za 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U tom razdoblju kamatni prihod narastao je za 15 posto, odnosno trošak je rastao brže od prihoda. Banke su reagirale djelomičnim povećanjem stopa, ali i apsorbiranjem oko polovine troškova, čime su se dovele do toga da po prvi put bilježe minuse u kamatnom poslovanju.
No, dok su kamate na stambene i potrošačke kredite unutar prosjeka eurozone, kreditiranje gospodarstva prilično je skupo. Za iznose veće od milijun eura kamatne stope za poduzeća u Hrvatskoj viša su za jedan postotni bod u odnosu na one u eurozoni. Razlog za skuplje kredite koje dižu domaća poduzeća je u premiji straha, odnosno visokom riziku banaka pri kreditiranju hrvatskoga gospodarstva, bilo da je riječ o krizi, dugim sudskim postupcima ili zakonskoj regulaciji stečaja.
G. GALIĆ
Nezadovoljni svi socijalni partneri
Predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade okupljeni u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) nisu jučer otvarali pitanje minimalne plaće, koja se temeljem zakonskih odredbi s prvim danom lipnja treba povećati. Službene odluke o novom iznosu minimalne plaće još nema. »Što se Vlade tiče, zakon je u primjeni u svojoj punini«, izjavila je nakon jučerašnje sjednice GSV-a Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade.
Od iduće nedjelje trgovine, slijedom izuzetka u zakonu koji se odnosi na turističku sezonu, ponovno otvaraju vrata, ali do 14 sati, zbog čega se pobunio dio trgovaca. Na GSV-u pitanje rada trgovina nedjeljom nije otvarano, ali je na upit novinara nakon sjednice Ivica Mudrinić, predstavnik HUP-a u GSV-u, ustvrdio da je »promašena stvar« otvoriti trgovine u vremenu kad ni turisti ni lokalni ljudi za njima nemaju potrebe.
GSV se na jučerašnjoj sjednici uglavnom bavio samim sobom. Vlada, poslodavci i sindikati nezadovoljni su načinom rada i dosadašnjim rezultatima GSV-a pa bi njegovo predsjedništvo uskoro trebalo raspravljati o unapređenju socijalnog partnerstva. (G. G.)
