SŠ Mate Balote: Dan sjećanja na holokaust
1
Dan sjećanja na holokaust i sprečavanja zločina protiv čovječnosti obilježava se 27. siječnja svake godine. U studenom 2005. godine Republika Hrvatska postala je stalna članica Radne skupine za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu.
Napustivši različite prijašnje planove protiv Židova, Hitler od ljeta 1941. godine započinje provoditi takozvano Konačno rješenje židovskog pitanja: potpuno istrjebljenje Židova. Milijuni Židova na zaposjednutim područjima ubijeni su ili su nagurani u teretne vagone bez vode, hrane i osnovnih higijenskih potreba, prevoženi stotinama, pa i tisućama kilometara do koncentracijskih logora. Tamo su ih snašli nasilje, pljačka, uniženje ljudskog dostojanstva i okrutno zadana smrt, samo stoga što su bili Židovi.
Slično kao i prvi svjetski rat, Holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u 20. stoljeću, pogotovo kada dolazi od strane jedne tako napredne, prosvijećene i civilizirane države kao što je Njemačka. Još se teže bilo pomiriti da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća znanosti.
Zato se Holokaust često opisuje kao jedinstveni događaj u svjetskoj povijesti, odnosno odgovornost za njega se pripisuje ograničenom broju ljudi - najčešće samom Adolfu Hitleru i uskom krugu njegovih pristaša - i specifičnom spletu okolnosti za koje je malo vjerojatno da će se ikada ponoviti. S druge strane, u posljednje vrijeme se sve više iznose teze da Holokaust ne bi mogao biti moguć, barem ne u tako masovnom opsegu, da nacisti nisu uživali prešutnu i otvorenu podršku ne-židovskog stanovništva, čak i u okupiranim zemljama poput Poljske, motiviranu pohlepom i latentnim antisemitizmom.
Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno oko 6 milijuna Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu. Demografska slika u Europi se bitno promijenila, pogotovo u Istočnoj i Centralnoj Europi gdje su židovske zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je odlučio emigrirati u SAD, odnosno u Palestinu, gdje je stvorena židovska nacionalna država zvana Izrael.
Danas se u svijetu sve poduzima da se tako nešto nehumano ne bi ponovilo.
Stvorene su razne organizacije i ustanove koje se brinu za održanje svjetskog mira i poštivanje ljudskih prava i dostojanstva.
Izradili i pročitali učenici IV JG: Igor Filipović, Igor Krivošija i Marin Riđić
Plakat izradili Andrej Horgas, Teodor Klaj i Mirko Sloković, također učenici
IV JG.
Mentor: Vladimir Torbica, prof.
Napustivši različite prijašnje planove protiv Židova, Hitler od ljeta 1941. godine započinje provoditi takozvano Konačno rješenje židovskog pitanja: potpuno istrjebljenje Židova. Milijuni Židova na zaposjednutim područjima ubijeni su ili su nagurani u teretne vagone bez vode, hrane i osnovnih higijenskih potreba, prevoženi stotinama, pa i tisućama kilometara do koncentracijskih logora. Tamo su ih snašli nasilje, pljačka, uniženje ljudskog dostojanstva i okrutno zadana smrt, samo stoga što su bili Židovi.
Slično kao i prvi svjetski rat, Holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u 20. stoljeću, pogotovo kada dolazi od strane jedne tako napredne, prosvijećene i civilizirane države kao što je Njemačka. Još se teže bilo pomiriti da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća znanosti.
Zato se Holokaust često opisuje kao jedinstveni događaj u svjetskoj povijesti, odnosno odgovornost za njega se pripisuje ograničenom broju ljudi - najčešće samom Adolfu Hitleru i uskom krugu njegovih pristaša - i specifičnom spletu okolnosti za koje je malo vjerojatno da će se ikada ponoviti. S druge strane, u posljednje vrijeme se sve više iznose teze da Holokaust ne bi mogao biti moguć, barem ne u tako masovnom opsegu, da nacisti nisu uživali prešutnu i otvorenu podršku ne-židovskog stanovništva, čak i u okupiranim zemljama poput Poljske, motiviranu pohlepom i latentnim antisemitizmom.
Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno oko 6 milijuna Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu. Demografska slika u Europi se bitno promijenila, pogotovo u Istočnoj i Centralnoj Europi gdje su židovske zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je odlučio emigrirati u SAD, odnosno u Palestinu, gdje je stvorena židovska nacionalna država zvana Izrael.
Danas se u svijetu sve poduzima da se tako nešto nehumano ne bi ponovilo.
Stvorene su razne organizacije i ustanove koje se brinu za održanje svjetskog mira i poštivanje ljudskih prava i dostojanstva.
Izradili i pročitali učenici IV JG: Igor Filipović, Igor Krivošija i Marin Riđić
Plakat izradili Andrej Horgas, Teodor Klaj i Mirko Sloković, također učenici
IV JG.
Mentor: Vladimir Torbica, prof.
